Anketa o potrošnji domaćinstvaMetapodaciPeriodika: GodišnjaGodina: 2021 |
| 01. Kontakt informacije | Vrh |
| 01.1. Naziv organizacije/institucije | |
Republički zavod za statistiku | |
| 01.2. Naziv organizacione jedinice unutar institucije | |
Grupa za statistiku životnog standarda | |
| 01.5. Adresa kontakt osobe | |
Milana Rakića 5, Beograd | |
| 01.6. Imejl kontakt osobe | |
| 01.7. Broj telefona kontakt osobe | |
+381 11 2412 922, lokal 242 | |
| 01.8. Broj faksa kontakt osobe | |
Nije primenljivo | |
| 02. Ažuriranje metapodataka | Vrh |
| 02.2. Poslednje postavljeni metapodaci | |
| 15/4/2022 | |
| 02.3. Poslednje ažuriranje metapodataka | |
| 15/4/2022 | |
| 03. Statistički pregled | Vrh |
| 03.1. Opis podatka | |
Cilj istraživanja je redovno obezbeđivanje podataka o visini i strukturi prihoda u novcu i u naturi i izdataka za ličnu potrošnju domaćinstava. Anketom se prikupljaju i podaci o demografskim, ekonomskim i drugim karakteristikama članova domaćinstava, uslovima stanovanja, snabdevenosti trajnim potošnim dobrima i sl.
| |
| 03.2. Klasifikacije | |
U istraživanju Anketa o potrošnji domaćinstava primenjuju se sledeće klasifikacije:
| |
| 03.3. Obuhvat sektora | |
Nije primenljivo. | |
| 03.4. Statistički koncepti i definicije | |
1. Novčani izdaci za potrošnju Za potrebe merenja uslova života veoma važna referenca za APD (Anketu o potrošnji domaćinstava) jeste koncept novčanih izdataka za potrošnju, odnosno novčanih izdataka domaćinstava za kupovinu roba i usluga namenjenih ličnoj potrošnji. Pored novčanih izdataka, potrošnja obuhvata i novčanu vrednost proizvoda iz sopstvene proizvodnje domaćinstava, utrošenih za ličnu potrošnju (hrana, piće i drvo za ogrev). Detaljnije informacije u vezi ovog koncepta nalaze se u Evrostatovoj APD metodologiji: (http://ec.europa.eu/eurostat/cache/metadata/Annexes/hbs_esms_an1.pdf) 2. Prihod Prihodi obuhvataju prihode u novcu, novčanu vrednost naturalne potrošnje i prihoda u naturi. | |
| 03.5. Statistička jedinica | |
Domaćinstvo je osnovna jedinica posmatranja i analize u Anketi o potrošnji domaćinstava. Domaćinstvo predstavlja zajednicu lica koja ispunjavaju jedan ili više uslova "zajedničkog života", pored zajedničkog smeštaja. 1. Definicija domaćinstva: Domaćinstvom se smatra: a) zajednica lica čiji članovi zajedno stanuju, zajedno se hrane i troše ostvarene prihode i b) samac koji samostalno živi, samostalno se hrani i troši ostvarene prihode. 2. Definicija članova domaćinstva:
3. Definicija nosioca domaćinstva (Referentne osobe) Nosilac domaćinstva je lice prepoznatljivo za sve članove domaćinstva. Najčešće je to lice koje donosi značajne odluke ili je odgovorno za finansijsku situaciju i blagostanje članova domaćinstva. | |
| 03.6. Statistička populacija | |
Anketom o potrošnji domaćinstava obuhvataju se domaćinstva na teritoriji Republike Srbije (stalno stanovništvo). Jedinica posmatranja u ovoj anketi je svako domaćinstvo izabrano prema planu uzorka. Anketom se ne obuhvataju tzv. kolektivna domaćinstva (domovi za stara lica, internati, bolnice, manastiri, zatvori i sl.).
| |
| 03.7. Referentno područje | |
Republika Srbija Napomena: Od 1999. Republički zavod za statistiku ne odgovara za određene podatke za Autonomnu pokrajnu Kosovo i Metohiju, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju (ukupno)
| |
| 03.8. Vremenska pokrivenost | |
Anketa o potrošnji domaćinstava je kontinuirano istraživanje i sprovodi se tokom cele godine, od 1. januara do 31. decembra. Podaci su uporedivi od 2006. godine
| |
| 03.9. Bazni period | |
Nije primenljivo. | |
| 04. Jedinica merenja | Vrh |
| 04. Jedinica merenja | |
Podaci o prihodima i potrošnji domaćinstava prikupljaju se u dinarima (RSD). Socio-ekonomske varijable prikupljaju se u jedinicama. | |
| 05. Referentni period | Vrh |
| 05. Referentni period | |
Podaci se prikupljaju tokom cele kalendarske godine (prihodi i potrošnja domaćinstava od 1. januara do 31. decembra), a svako domaćinstvo se snima petnaest, odnosno šesnaest dana. Period snimanja je petnaest, odnosno šesnaest dana za proizvode i usluge koji su namenjeni za ličnu potrošnju i prihode, koji se prikupljaju dnevnikom. U Anketi se koriste klizni referentni periodi koji se određuju od trenutka anketiranja unazad za tačno utvrđeni vremenski period. Referentni period je dvanaest meseci za podatke o kupovini trajnih dobara, tri meseca za podatke o kupovini polutrajnih dobara, mesec dana za prihode, tri meseca za prihode i izdatke domaćinstava koja se bave poljoprivredom, lovom i ribolovom i neregistrovanom samostalnom aktivnošću koja donosi prihod. | |
| 06. Mandat institucije | Vrh |
| 06.1. Pravni akti i drugi dokumenti | |
Nacionalni pravni akti: – Zakon o zvaničnoj statistici – Odluka o Programu zvanične statistike – Uredba o utvrđivanju plana zvanične statistike za tekuću godinu * Navedeni dokumenti dostupni su na veb-sajtu RZS-a: www.stat.gov.rs/o-nama/dokumenti/
| |
| 06.2. Zajedničko korišćenje podataka | |
Nije primenljivo. | |
| 07. Poverljivost | Vrh |
| 07.1. Poverljivost - politika | |
Poverljivost podataka je regulisana: – Zakonom o zvaničnoj statistici („Sl. glasnik RS”, br. 104/2009), član 44, 45, 46, 47, 48, 49. (www.stat.gov.rs/media/2271/zakon_o_statistici.pdf) – Pravilnikom o zaštiti statističkih podataka u Republičkom zavodu za statistiku (www.stat.gov.rs/media/2294/pravilnik-o-zastiti-podataka.doc) – Uputstvom o merama zaštite podataka i informacija u Republičkom zavodu za statistiku (https://www.stat.gov.rs/media/2296/uputstvo-o-merama-zastite.doc)
| |
| 07.2. Poverljivost - postupanje sa podacima | |
Zaštita ličnih podataka je izuzetno važno pitanje. Rezultati istraživanja objavljuju se u agregiranom - zbirnom obliku, čime je u skladu sa odredbama Zakona o zvaničnoj statistici, u potpunosti obezbeđena tajnost individualnih podataka o domaćinstvima i licima. Statističke baze mikropodataka koje se daju na korišćenje u naučno-istraživačke svrhe sadrže redukovane informacije o ispitanicima – cilj je onemogućavanje identifikacije anketiranih pojedinaca, odnosno domaćinstava. | |
| 08. Politika objavljivanja | Vrh |
| 08.1. Kalendar publikovanja | |
Kalendar objavljivanja je dostupan na veb-sajtu RZS-a 1. decembra tekuće godine za celu narednu godinu (http://www.stat.gov.rs/calendar/).
Dnevno vreme objavljivanja za sva izdanja RZS-a je 12 časova.
Odstupanja od utvrđenih datuma unapred se objavljuju i obrazlažu u Kalendaru.
| |
| 08.2. Pristup kalendaru publikovanja | |
Kalendar objavljivanja dostupan je na veb-sajtu RZS-a:
| |
| 08.3. Pristup korisnika | |
Podaci dobijeni statističkim istraživanjima objavljuju se na internet prezentaciji (www.stat.gov.rs),
u bazi podataka (http://data.stat.gov.rs/?caller=SDDB),
statističkim saopštenjima i publikacijama (http://www.stat.gov.rs/publikacije/).
Rezultati zvanične statistike dostupni su istovremeno svim korisnicima pod jednakim uslovima, i bilo kakav privilegovan pristup od strane spoljnih korisnika, pre njihovog objavljivanja, nije moguć.
| |
| 09. Dinamika diseminacije | Vrh |
| 09. Dinamika diseminacije | |
Anketa o potrošnji domaćinstava je kontinuirano istraživanje i sprovodi se tokom cele godine, od 1. januara do 31. decembra. Podaci se publikuju godišnje. | |
| 10. Dostupnost i razumljivost | Vrh |
| 10.1. Saopštenja za štampu | |
Statističko saopštenje LP11: Prihodi u novcu i u naturi i lična potrošnja domaćinstava (on line) http://www.stat.gov.rs/sr-cyrl/oblasti/potrosnja-prihodi-i-uslovi-zivota/potrosnja-domacinstva/ | |
| 10.2. Publikacije | |
Bilten Anketa o potrošnji domaćinstava: http://www.stat.gov.rs/sr-Cyrl/oblasti/potrosnja-prihodi-i-uslovi-zivota/potrosnja-domacinstva Statistički godišnjak: http://www.stat.gov.rs/sr-Cyrl/oblasti/potrosnja-prihodi-i-uslovi-zivota/potrosnja-domacinstva Statistički kalendar: http://www.stat.gov.rs/sr-Cyrl/oblasti/potrosnja-prihodi-i-uslovi-zivota/potrosnja-domacinstva Regioni u Republici Srbiji: http://www.stat.gov.rs/sr-Cyrl/oblasti/potrosnja-prihodi-i-uslovi-zivota/potrosnja-domacinstva
| |
| 10.3. On-lajn baza podataka | |
https://data.stat.gov.rs/?caller=SDDB&languageCode=sr-Cyrl Baza podataka > Potrošnja, prihodi i uslovi života > Anketa o potrošnji domaćinstava
| |
| 10.4. Pristup mikropodacima | |
Pristup anonimiziranim mikropodacima obezbeđuje se naučno istraživačkim organizacijama na osnovu podnetog zahteva.
Zahtev se može podneti na imejl-adresu stat@stat.gov.rs ili putem pošte na adresu Milana Rakića 5, 11000 Beograd.
Više informacija može se naći na sledećem linku: http://www.stat.gov.rs/sr-Cyrl/korisnicka-podrska/micropodaci
| |
| 10.5. Ostalo | |
Dostavljanje informacija na zahtev korisnika se vrši u skladu sa Pravilima o diseminaciji statističkih podataka i usluga Zavoda za statistiku i u skladu sa članom 39 i 43 odredbe o diseminaciji podataka i informacija Zakona o statistici ("Službeni glasnik RS", broj 104/09): http://www.stat.gov.rs/media/2271/zakon_o_statistici.pdf
Prilikom objavljivanja rezultata istraživanja na osnovu anonimiziranih mikropodataka Zavoda za statistiku, neophodno je da RZS navedete kao izvor.
| |
| 10.6. Dokumentacija o metodologiji | |
http://www.stat.gov.rs/istrazivanja/methodology-and-documents/?a=01&s=0
| |
| 10.7. Dokumentacija o kvalitetu | |
Nije primenljivo. | |
| 11. Upravljanje kvalitetom | Vrh |
| 11.1. Sprovođenje kvaliteta | |
Sistem upravljanja kvalitetom Republičkog zavoda za statistiku oslanja se na misiju i viziju zvanične statistike Republike Srbije, kao i na Kodeks prakse evropske statistike (European Statistics Code of Practice - CoP) i principe Upravljanja ukupnim kvalitetom (Total Quality Management - TQM) koji predstavljaju zajednički okvir kvaliteta Evropskog statističkog sistema (ESS).
Više informacija može se naći u dokumentima dostupnim na sledećem linku:
| |
| 11.2. Procena kvaliteta | |
Rezultati Ankete o potrošnji domaćinstava predstavljaju ocene koje se dobijaju na osnovu podataka anketiranih domaćinstava na bazi uzorka, primenom standardnih procedura. U svim fazama sprovođenja istrživanja primenjuju se procedure koje imaju za cilj postizanje visokog kvaliteta rada. | |
| 12. Relevantnost | Vrh |
| 12.1. Potrebe korisnika | |
Podaci iz Ankete koriste se za izračunavanje indeksa potrošačkih cena i za izračunavanje finalne potrošnje domaćinstava u sektoru Nacionalnih računa. Takođe, istraživanje obezbeđuje podatke koji omogućavaju praćenje ekonomskih i socijalnih uslova života stanovništva, izradu analiza i studija o životnom standardu stanovništva, merenje siromaštva, analizu potrošačkih navika stanovništva i dr. Korisnici podataka su: Republički zavod za statistiku, Vlada i države institucije, naučne i istraživačke institucije, međunarodne institucije, studenti, novinari i druga pravna i fizička lica. | |
| 12.2. Zadovoljstvo korisnika | |
Na svake dve godine, putem veb-ankete, sprovodi se Istraživanje o zadovoljstvu korisnika.
Rezultati istraživanja dostupni su na veb-sajtu RZS-a: http://www.stat.gov.rs/o-nama/sistem-upravljanja-kvalitetom/ .
| |
| 12.3. Kompletnost | |
Podaci se prikupljaju u skladu sa preporukama Evrostata: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/54431/1966394/HBS2015_Transmission_DOC_V3.2018_05_22.pdf Podaci o izdacima domaćinstava za ličnu potrošnju prikupljaju se i publikuju po sledećim grupama Klasifikacije lične potrošnje po nameni (COICOP): Hrana i bezalkoholna pića; Alkoholna pića i duvan; Odeća i obuća; Stanovanje, voda, el. energija, gas i ostala goriva; Oprema za stan i tekuće održavanje; Zdravlje; Transport; Komunikacije; Rekreacija i kultura; Obrazovanje; Restorani i hoteli i Ostali lični predmeti i ostale usluge. Prihodi domaćinstava u novcu i u naturi prikupljaju se i publikuju prema sledećim izvorima prihoda: Prihodi iz redovnog radnog odnosa; Prihodi van redovnog radnog odnosa; Penzije (starosne, porodične i ostale); Primanja od socijalnog osiguranja; Prihodi od poljoprivrede, lova i ribolova; Primanja iz inostranstva; Prihodi od imovine; Pokloni i dobici; Ostala primanja; Prihodi u naturi na ime zarada; Naturalna potrošnja. o | |
| 13. Tačnost i pouzdanost | Vrh |
| 13.1. Ukupna tačnost | |
Kao i u bilo kom istraživanju na bazi uzorka, podaci dobijeni iz APD istraživanja podložni su greškama koje su svojstvene korišćenom metodu istraživanja. Obično, uzorak domaćinstava bazira se na poznatoj verovatnoći izbora domaćinstava. Na ovaj način, rezultati mogu se pouzdano projektovati iz uzorka u referentnu populaciju domaćinstava sa poznatim nivoima preciznosti, tj. moguće je izračunati standardne greške i intervale poverenja ocena. | |
| 13.2. Uzoračka greška | |
Uzoračka greška zavisi od veličine uzorka: što je veća veličina uzorka, to je veća tačnost. Pored toga efektivna veličina uzorka može biti manja u zavisnosti od načina na koji je uzorak projektovan.
| |
| 13.3. Neuzoračka greška | |
U Anketi o potrošnji domaćinstava neuzoračke greške mogu se sumirati na sledeći način:
| |
| 14. Pravovremenost i poštovanje rokova | Vrh |
| 14.1. Pravovremenost | |
Godišnje saopštenje: 115 dana po isteku referentnog perioda.
| |
| 14.2. Poštovanje rokova | |
U prethodnom periodu nije bilo odstupanja od postavljenih rokova.
| |
| 15. Koherentnost i uporedivost | Vrh |
| 15.1. Geografska uporedivost | |
S obzirom na to da na nivou EU ne postoji pravna osnova, struktura istraživanja i implementacije su različite što ima evidentne implikacije na uporedivost. Međutim, poslednjih godina, sve zemlje učesnice i Eurostat su uložile velike napore da usklade svoje Ankete o potrošnji domaćinstava i poboljšaju uporedivost podataka.
| |
| 15.2. Vremenska uporedivost | |
Podaci su uporedivi od 2006. godine
| |
| 15.3. Koherentnost - između oblasti | |
Najvažniji izvori sa kojima se mogu porediti podaci dobijeni putem Ankete o potrošnji domaćinstava su ponderi koje se koriste u Harmonizovanom indeksu potrošačkih cena (HICP), Nacionalni Računi (NA), Anketa o prihodima i uslovima života (EU-SILC) i drugi izvori. Imajući u vidu da su to potpuno različiti instrumenti, uz različite metodologije, izvore i čak ponekad definicije, nivo ukupne koherencije je sasvim prihvatljiv.
Anketa o prihodima i uslovima života (EU-SILC) predstavlja godišnje istraživanje, koje sprovodi RZS za dobijanje informacija o prihodima i indikatorima siromaštva za stanovništvo, različite tipove domaćinstava i sl., Anketa o potrošnji domaćinstva, takođe pruža informacije o prihodima, pri čemu je ovo jedino istraživanje o potrošnji domaćinstava u odnosu na njihove prihode.
Podaci o prihodima u Anketi o prihodima i uslovima života evidentiraju se za prethodnu kalendarsku godinu, dok u Anketi o potrošnji domaćinstava, ove informacije odnose se na mesec koji prethodi intervjuu. Kao rezultat različitih referentnih perioda i drugih definicija koje nisu u potpunosti usklađene, podaci o prihodima iz ova dva izvora nisu direktno uporedivi.
| |
| 15.4. Koherentnost - interna | |
Postoji veoma dobra interna koherenca podataka.
| |
| 16. Troškovi i opterećenost | Vrh |
| 16. Troškovi i opterećenost | |
Anketa o potrošnji domaćinstava jedno je od najzahtevnijih istraživanja koje sprovodi Republički Zavod za statistiku, imajući u vidu kontinuitet sprovođenja Ankete (tokom cele kalendarske godine). Posebno su opterećena domaćinstva u periodu vođenja dnevnika lične potrošnje, tokom petnaest- šesnaest dana predviđenih za vođenje dnevnika.
| |
| 17. Revizija podataka | Vrh |
| 17.1. Revizija podataka - politika | |
Opšta politika revizije Republičkog zavoda za statistiku predstavlja globalni okvir koji omogućava da svaka statistička oblast definiše svoju politiku revizija u skladu sa svojim specifičnostima.
Opšta politika revizije RZS-a utvrđuje:
– opšta pravila revizija objavljenih podataka,
– oblike informisanja korisnika u vezi sa mogućim uzrocima revizija,
– kategorizaciju revizija i
– dokumentaciju koja pokriva sve aspekte revizija.
Opšta politika revizije dostupna je na sledećem linku:
| |
| 17.2. Revizija podataka - praksa | |
Nije primenljivo. | |
| 18. Statistička obrada | Vrh |
| 18.1. Izvori podataka | |
Izvor podataka je svako domaćinstvo samačko ili višečlano, izabrano prema planu uzorka. Okvir za izbor uzorka – Popis stanovništva 2011. Anketom o potrošnji domaćinstava obuhvataju se domaćinstva na teritoriji Republike Srbije (stalno stanovništvo). Tip uzorka - primenjuje se dvoetapni stratifikovani uzorak. Jedinice prve etape su popisni krugovi, a jedinice druge etape su domaćinstva. Stratifikacija – Popisni krugovi, kao primarne jedinice, stratifikuju se prema tipu naselja (gradsko i ostalo) i prema teritoriji (14 stratuma). Izbor uzorka – Uzorak se sastoji od 12 nezavisnih poduzoraka (jedan za svaki mesec u godini), koji se biraju prema istoj uzoračkoj šemi. Jedinice prve etape (popisni krugovi) biraju se proporcionalno broju domaćinstava, a jedinice druge etape (domaćinstva) biraju se sa jednakim verovatnoćama (prosto slučajno). Veličina uzorka - U uzorak se bira 960 popisnih krugova i oko 8800 domaćinstava za godinu dana. Svakih petnaest dana anketira se oko 370 domaćinstava. Sistem ocenjivanja – Izvodi se na standardan način za dvoetapni stratifikovani uzorak, gde je procedura izbora za prvu etapu proporcionalan veličini i sa ponavljanjem, a za drugu prosto slučajno i bez ponavljanja. | |
| 18.2. Dinamika prikupljanja podataka | |
Anketa o potrošnji domaćinstava je kontinuirano istraživanje i sprovodi se tokom cele godine, od 1. januara do 31. decembra. | |
| 18.3. Prikupljanje podataka | |
Istraživanje Anketa o potrošnji domaćinstava sprovodi se PAPI metodom. Primenjuje se metod vođenja dnevnika i metod intervjua, ispitivanja na bazi upitnika. Domaćinstvo vodi dnevnik potrošnje petnaest, šesnaest dana za potrošnju proizvoda i usluga lične potrošnje i prihoda. Za terenski rad zaduženo je oko 30 anketara, dobro obučenih i upoznatih sa metodologijom Ankete kako bi se osigurao adekvatan i nepristrasan proces prikupljanja podataka. Anketari popunjavaju upitnik koji sadrži širok spektar pitanja koja se odnose na: društveno - ekonomske karakteristike članova domaćinstva, osnovne podatke o stanu, izdatke domaćinstva za ličnu potrošnju koji se pojavljuju u tromesečnoj i godišnjoj periodici, snabdevenost domaćinstva trajnim dobrima, prihode svakog člana domaćinstva pojedinačno i prihode na nivou domaćinstva.
| |
| 18.4. Validacija podataka | |
Proces prikupljanja podataka predmet je niza provera kvaliteta od strane zaposlenih u RZS-u. Posebna pažnja posvećuje se praćenju i ograničavanju grešaka koje se mogu pojaviti prilikom obrade i šifriranja podataka. Pored toga, program za unos podataka sadrži veliki broj ugrađenih pravila validacije, kako bi se osigurao kvalitet prikupljenih i unetih podataka, tako da je broj grešaka sveden na minimum. Proces prikupljanja podatak prati i telefonska kontrola, koja se sprovodi na uzorku anketiranih domaćinstava da bi se obezbedilo poštovanje metodoloških pravila od strane anketara. | |
| 18.5. Kompilacija podataka | |
1. Izračunavanje pondera domaćinstava Ponder domaćinstva izračunava se kao recipročna verovatnoća izbora domaćinstava, bazira se na verovatnoći proporcionalnoj broju domaćinstava u popisnom krugu u prvoj etapi i slučajnom izboru domaćinstava u drugoj etapi. 2. Prilagođavanje pondera za neodziv (neodgovor) na nivou domaćinstva Ponder domaćinstva koriguje se za neodgovor za svaki popisni krug, korišćenjem modela za nedostajući podatak, slučajno; ocena se formira preko skupa odgovora. | |
| 18.6. Prilagođavanje podataka | |
Nije primenljivo. | |
| 19. Napomene | Vrh |
| 19. Napomene | |
| |