Prihodi i uslovi životaMetapodaciPeriodika: G0Godina: 2020 |
| 01. Kontakt informacije | Vrh |
| 01.1. Naziv organizacije/institucije | |
Republički zavod za statistiku Srbije | |
| 01.2. Naziv organizacione jedinice unutar institucije | |
Grupa za statistiku životnog standarda | |
01.3. Ime i prezime kontakt osobe ![]() | |
Nataša Mijakovac | |
01.4. Funkcija kontakt osobe ![]() | |
Rukovodilac grupe za statistiku životnog standarda | |
| 01.5. Adresa kontakt osobe | |
Milana Rakića 5, Beograd | |
| 01.6. Imejl kontakt osobe | |
silc@stat.gov.rs | |
| 01.7. Broj telefona kontakt osobe | |
011/2412-922 lokal 242, 363 | |
01.8. Broj faksa kontakt osobe ![]() | |
Nije primenljivo. | |
| 02. Ažuriranje metapodataka | Vrh |
| 02.1. Poslednja provera metapodataka | |
| 10/12/2020 | |
| 02.2. Poslednje postavljeni metapodaci | |
| 26/11/2021 | |
| 02.3. Poslednje ažuriranje metapodataka | |
| 26/11/2021 | |
| 03. Statistički pregled | Vrh |
| 03.1. Opis podatka | |
Cilj istraživanja je prikupljanje podataka na osnovu kojih se izračunavaju indikatori siromaštva, socijalne isključenosti i uslova života. Podaci se koriste za dobijanje strukturnih socijalnih pokazatelja na nivou Republike Srbije i međunarodno su uporedivi. | |
| 03.2. Klasifikacije | |
Rezultati istraživanja su proizvedeni u skladu sa relevantnim međunarodnim klasifikacija. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju:
| |
| 03.3. Obuhvat sektora | |
Nije primenljivo. | |
| 03.4. Statistički koncepti i definicije | |
Pod domaćinstvom se podrazumeva svaka porodična ili druga zajednica lica koja zajedno stanuju i zajedno troše sredstva za podmirivanje osnovnih životnih potreba (ishrana, stanovanje i sl.), bez obzira na to da li se svi članovi stalno nalaze u mestu gde je nastanjeno domaćinstvo, ili neki od njih privremeno borave u drugom mestu u zemlji ili u inostranstvu, zbog rada, školovanja ili nekog drugog razloga. Klasifikacija prema tipu domaćinstva izvršena je na osnovu broja odraslih članova domaćinstva, starosti, polu i broju izdržavane dece:
Pojam „izdržavana deca“ odnosi se na lica mlađa od 18 godina, kao i na lica stara od 18 do 24 godine koja žive s barem jednim roditeljem i ekonomski su neaktivne. Ekvivalentni prihod je ukupni raspoloživi prihod domaćinstva ravnomerno raspodeljen među članovima domaćinstva prema modifikovanoj skali ekvivalencije OECD (Organisation for Economic co-operation and Development). Prema ovoj skali, prvi odrasli član domaćinstva dobija vrednost 1, ostali odrasli članovi stari 14 i više godina vrednost 0,5 i deca ispod 14 godina vrednost 0,3. Prihod domaćinstva ne uključuje prihod u naturi.
Prag rizika od siromaštva (relativna linija siromaštva) predstavlja 60% medijane ekvivalentnog raspoloživog prihoda i izražava se u dinarima.
Stopa rizika od siromaštva predstavlja procenat lica čiji je ekvivalentni raspoloživi prihod niži od praga rizika od siromaštva. Ova stopa ne pokazuje koliko lica je stvarno siromašno, već procenat lica koja imaju ekvivalentni raspoloživi prihod niži od praga rizika od siromaštva.
Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti pokazuje procenat lica koja su u riziku od siromaštva, ili su izrazito materijalno uskraćena, ili žive u domaćinstvima veoma niskog intenziteta rada.
Relativni jaz rizika od siromaštva predstavlja razliku između praga rizika od siromaštva i medijane ekvivalentnog raspoloživog prihoda lica koja su ispod praga rizika od siromaštva.
Kvintilni odnos (S80/S20) poredi ukupan ekvivalentni raspoloživi prihod gornjeg prihodnog kvintila (20% stanovništva s najvišim ekvivalentnim raspoloživim prihodom) sa ukupnim ekvivalentnim raspoloživim prihodom donjeg prihodnog kvintila (20% stanovništva s najnižim ekvivalentnim raspoloživim prihodom).
Gini koeficijent predstavlja meru nejednakosti raspodele prihoda. Vrednost ovog koeficijenta kreće se u intervalu od 0 do 100. Kada bi njegova vrednost bila 0, to bi značilo da je postignuta idealna raspodela prihoda i da svi stanovnici imaju isti prihod. Kako se vrednost Gini koeficijenta povećava, tako se povećava i prihodna nejednakost.
Stopa trajnog rizika od siromaštva predstavlja procenat lica koja su u riziku od siromaštva u tekućoj godini i koja su u najmanje dve od tri prethodne godine bila u riziku od siromaštva.
Disperzija oko praga rizika od siromaštva pokazuje osetljivost stope rizika od siromaštva na izbor praga siromaštva – 40%, 50%, 70% medijane ekvivalentnog raspoloživog prihoda.
Najčešći status lica u aktivnosti, za lica stara 18 i više godina, odnosi se na najčešći status aktivnosti lica, odnosno na status aktivnosti lica u kojem je ono provelo najmanje sedam meseci tokom referentnog perioda. Klasifikacija lica prema najčešćem statusu u aktivnosti:
Intenzitet rada predstavlja broj meseci u kojima su svi radno sposobni članovi domaćinstva radili u referentnom periodu u odnosu na hipotetički broj meseci u kojima su članovi domaćinstva mogli da rade. Intenzitet rada može biti veoma nizak (0‒0,20), nizak (0,20‒0,45), srednji (0,45‒0,55), visok (0,55‒0,85) i veoma visok (0,85‒1). Na primer, nizak intenzitet rada odnosi se na domaćinstva u kojima su radno sposobni članovi radili između 20% i 45% od ukupnog broja meseci u kojima su mogli da rade tokom referentnog perioda. Materijalna uskraćenost domaćinstva je pokazatelje materijalnih uslova koji utiču na kvalitet života domaćinstva. Stavke materijalne uskraćenosti su:
Stopa materijalne uskraćenosti je pokazatelj finansijske nemogućnosti domaćinstva da sebi priušti najmanje tri stavke (od prethodno navedenih devet) materijalne uskraćenosti.
Stopa izrazite materijalne uskraćenosti je pokazatelj finansijske nemogućnosti domaćinstva da sebi priušti najmanje četiri stavke (od prethodno navedenih devet) materijalne uskraćenosti.
Stopa subjektivnog siromaštva (mogućnost domaćinstva da „sastavi kraj s krajem“) predstavlja subjektivni osećaj domaćinstva o teškoćama sa kojima se suočava u nastojanju da plaća svoje redovne i neophodne troškove, uzimajući u obzir ukupna primanja svih članova domaćinstva.
Finansijsko opterećenje budžeta domaćinstva troškovima stanovanja odnosi se na subjektivnu procenu domaćinstva u kojoj meri troškovi stanovanja predstavljaju finansijsko opterećenje za domaćinstvo. Troškovi stanovanja obuhvataju ratu za otplatu stambenog kredita, rentu, izdatke za komunalne usluge, izdatke za usluge povezane sa stanovanjem, kao i izdatke za redovno održavanje stana.
| |
| 03.5. Statistička jedinica | |
Domaćinstva i članovi domaćinstva. | |
| 03.6. Statistička populacija | |
Anketom se obuhvataju domaćinstva na teritoriji Republike Srbije (stalno stanovništvo). Jedinica posmatranja je svako domaćinstvo izabrano prema planu uzorka. Anketom se ne obuhvataju tzv. kolektivna domaćinstva (domovi za stara lica, internati, bolnice, manastiri, zatvori i sl.). | |
| 03.7. Referentno područje | |
Republika Srbija Napomena: Od 1999. Republički zavod za statistiku ne odgovara za određene podatke za Autonomnu pokrajnu Kosovo i Metohiju, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju (ukupno) | |
| 03.8. Vremenska pokrivenost | |
Podaci su raspoloživi za period od 2013. godine. | |
| 03.9. Bazni period | |
Nije primenljivo. | |
| 04. Jedinica merenja | Vrh |
Podaci dobijeni istraživanjem izražavaju se u procentima i dinarima (RSD). | |
| 05. Referentni period | Vrh |
Referentni period za podatke koji se odnose na:
| |
| 06. Mandat institucije | Vrh |
| 06.1. Pravni akti i drugi dokumenti | |
Nacionalni pravni akti:
* Navedeni dokumenti dostupni su na veb-sajtu RZS-a: www.stat.gov.rs/o-nama/dokumenti/ Anketa o prihodima i uslovima života je definisana okvirnom regulativom EU, Regulation of the Council and the Parliament (Regulation (EC) No 1177/2003), i nizom implementacionih regulativa.
| |
| 06.2. Zajedničko korišćenje podataka | |
Nije primenljivo. | |
| 07. Poverljivost | Vrh |
| 07.1. Poverljivost - politika | |
Poverljivost podataka je regulisana:
| |
| 07.2. Poverljivost - postupanje sa podacima | |
Zaštita ličnih podataka je izuzetno važno pitanje. Rezultati istraživanja objavljuju se u agregiranom - zbirnom obliku, čime je u skladu sa odredbama Zakona o zvaničnoj statistici, u potpunosti obezbeđena tajnost individualnih podataka o domaćinstvima i licima. Statističke baze mikropodataka koje se daju na korišćenje u naučno-istraživačke svrhe sadrže redukovane informacije o ispitanicima – cilj je onemogućavanje identifikacije anketiranih pojedinaca, odnosno domaćinstava.
| |
| 08. Politika objavljivanja | Vrh |
| 08.1. Kalendar publikovanja | |
Kalendar objavljivanja je dostupan na veb-sajtu RZS-a 1. decembra tekuće godine za celu narednu godinu (http://www.stat.gov.rs/calendar/).
Dnevno vreme objavljivanja za sva izdanja RZS-a je 12 časova.
Odstupanja od utvrđenih datuma unapred se objavljuju i obrazlažu u Kalendaru.
| |
| 08.2. Pristup kalendaru publikovanja | |
Kalendar objavljivanja dostupan je na veb-sajtu RZS-a:
| |
| 08.3. Pristup korisnika | |
Podaci dobijeni statističkim istraživanjima objavljuju se na:
Rezultati zvanične statistike dostupni su istovremeno svim korisnicima pod jednakim uslovima, i bilo kakav privilegovan pristup od strane spoljnih korisnika, pre njihovog objavljivanja, nije moguć.
U skladu sa EU regulativom i Kodeksom prakse evropske statistike, Evrostat publikuje rezultate Ankete o prihodima i uslovima života na svom sajtu na stranici: Income and living conditions
| |
| 09. Dinamika diseminacije | Vrh |
Godišnja | |
| 10. Dostupnost i razumljivost | Vrh |
| 10.1. Saopštenja za štampu | |
Podaci Ankete o prihodima i uslovima života objavljuju se godišnje u saopštenju "Siromaštvo i socijalna nejednakost". | |
| 10.2. Publikacije | |
Republički zavod za statistiku objavljuje sledeće publikacije:
Publikacije su dostupne na linku: http://www.stat.gov.rs/sr-Cyrl/publikacije | |
| 10.3. On-lajn baza podataka | |
Podaci Ankete o prihodima i uslovima života su dostupni u Diseminacionoj bazi Republičkog zavoda za statistiku u okviru oblasti Potrošnja, prihodi i uslovi života / Prihodi i uslovi života, na linku: https://data.stat.gov.rs/?caller=SDDB&languageCode=sr-C Evrostat takođe objavljuje podatke Ankete o prihodima i uslovima života u desiminacionoj bazi, kojoj je moguće pristupiti putem linka: http://ec.europa.eu/eurostat/web/income-and-living-conditions/data/database | |
| 10.4. Pristup mikropodacima | |
Pristup anonimiziranim mikropodacima obezbeđuje se naučno istraživačkim organizacijama na osnovu podnetog zahteva.
Zahtev se može podneti na imejl-adresu stat@stat.gov.rs ili putem pošte na adresu Milana Rakića 5, 11000 Beograd.
Više informacija može se naći na sledećem linku: http://www.stat.gov.rs/sr-Cyrl/korisnicka-podrska/micropodaci
| |
| 10.5. Ostalo | |
Dostavljanje informacija na zahtev korisnika se vrši u skladu sa Pravilima o diseminaciji statističkih podataka i usluga Zavoda za statistiku i u skladu sa članom 39 i 43 odredbe o diseminaciji podataka i informacija Zakona o statistici ("Službeni glasnik RS", broj 104/09):
Prilikom objavljivanja rezultata istraživanja na osnovu anonimiziranih mikropodataka Zavoda za statistiku, neophodno je da RZS navedete kao izvor.
| |
| 10.6. Dokumentacija o metodologiji | |
Detaljan opis metodologije Ankete o prihodima i uslovima životoa dostupan je na sledećim linkovima: | |
| 10.7. Dokumentacija o kvalitetu | |
Nije primenljivo. | |
| 11. Upravljanje kvalitetom | Vrh |
| 11.1. Sprovođenje kvaliteta | |
Sistem upravljanja kvalitetom Republičkog zavoda za statistiku oslanja se na misiju i viziju zvanične statistike Republike Srbije, kao i na Kodeks prakse evropske statistike (European Statistics Code of Practice - CoP) i principe Upravljanja ukupnim kvalitetom (Total Quality Management - TQM) koji predstavljaju zajednički okvir kvaliteta Evropskog statističkog sistema (ESS).
Više informacija može se naći u dokumentima dostupnim na sledećem linku:
RZS radi na poboljšanju kvaliteta istraživanja Ankete o prihodima i uslovima života primenom sledećih EU regulativa:
| |
| 11.2. Procena kvaliteta | |
U skladu sa uredbom EK 28/2004 Sadržaj privremenih i konačnih izveštaja o kvalitetu, Republički zavod za statistiku dostavlja Evrostatu, zajedno sa podacima i izveštaje o kvalitetu, u kojima se analizira tačnost, koherentnost i uporedivost podataka. Izveštaji o kvalitetu Ankete o primanjima i uslovima života dostupni su na sajtu Evropske komisije: European Commission - CIRCABC Dokumenti se nalaze u odeljku Eurostat > EU-SILC > Quality assessment > Quality reports | |
| 12. Relevantnost | Vrh |
| 12.1. Potrebe korisnika | |
Anketa redovno obezbeđuje podatke za praćenje i poređenje prihoda, indikatora siromaštva, socijalne isključenosti i uslova života. U skladu sa metodologijom istraživanja, obezbeđuju se dve vrste podataka na godišnjem nivou:
Anketni podaci koriste se pri izradi analiza i studija o životnom standardu stanovništva, za merenje siromaštva i slično. Korisnici podataka ankete su: Republički zavod za statistiku, Vlada i vladine institucije, naučne i istraživačke ustanove, međunarodne institucije, studenti, novinari, druga pravna i fizička lica. | |
| 12.2. Zadovoljstvo korisnika | |
Na svake dve godine, putem veb-ankete, sprovodi se Istraživanje o zadovoljstvu korisnika.
Rezultati istraživanja dostupni su na veb-sajtu RZS-a: http://www.stat.gov.rs/o-nama/sistem-upravljanja-kvalitetom/ .
| |
| 12.3. Kompletnost | |
Anketa o prihodima i uslovima života u potpunosti je usklađena sa metodologijom istraživanja definisanom uredbama Evropske komisije i metodološkim standardima Evrostata. | |
| 13. Tačnost i pouzdanost | Vrh |
| 13.1. Ukupna tačnost | |
Kao i u bilo kom istraživanju na bazi uzorka, podaci dobijeni iz SILK istraživanja podložni su greškama koje su svojstvene korišćenom metodu istraživanja. Obično, uzorak domaćinstava bazira se na poznatoj verovatnoći izbora domaćinstava. Na ovaj način, rezultati mogu se pouzdano projektovati iz uzorka u referentnu populaciju domaćinstava sa poznatim nivoima preciznosti, odnosno moguće je izračunati standardne greške i intervale poverenja ocena. | |
| 13.2. Uzoračka greška | |
Uzoračke greške indikatora u Anketi o prihodima i uslovima života računaju se korišćenjem butstrap metode replikacija.
Standardne greške izračunate su korišćenjem butstrap metode replikacija, koja predstavlja metodu ponovljenih uzorkovanja. Glavna karakteristika metode ponovljenih uzorkovanja, jeste biranje poduzoraka iz polaznog uzorka i izračunavanje parametara od interesa za posmatranu populaciju za svaki izabrani poduzorak. Ocena varijanse parametara od interesa za posmatranu populaciju je zasnovana na raspodeli ocena koje su dobijene iz izabranih poduzoraka.
Velika prednost metoda ponovljenih uzorkovanja jeste što ne zahtevaju eksplicitni izraz za varijansu svake statistike za svaki poduzorak. Oni su sveobuhvatni: ponavljanjem celokupnog postupka ocenjivanja nezavisno za svaku replikaciju, efekat različitih složenosti, kao što je svaki korak složenog postupka ponderisanja, i uticaj varijabilnosti uzorkovanja samih pondera može se uključiti u dobijene ocene varijanse. To se ne bi moglo postići metodom linearizacije. Prednosti metoda replikacija su vrlo relevantne u kontekstu EU-SILK istraživanja, zato što se to istraživanje bavi mnogim statistikama kao što su ekvivalentni raspoloživi dohodak, Gini koeficijent, stope siromaštva, itd. u njihovoj punoj složenosti.
| |
| 13.3. Neuzoračka greška | |
Razlikuju se 4 vrste neuzoračkih grešaka:
Greške obuhvata podrazumevaju greške većeg obuhvata, greške manjeg obuhvata i greške klasifikacije:
Greške merenja nastaju u trenutku prikupljanja podataka. Postoji veliki broj mogućih razloga za greške ovoga tipa, kao što su: instrument istraživanja, informatički sistem, anketari i način prikupljanja podataka.
Greške obrade nastaju u fazama nakon prikupljanja podataka prilikom unosa, šifriranja i obrade podataka. Mnoge kontrole su integrisane u CAPI aplikaciju uključujući putanje, intervale i logičke nedoslednosti.
Greške neodgovora jesu greške koje nastaju kao neuspeli pokušaj dolaženja do podataka od strane izabranih jedinica. Dve najznačajnije vrste neodgovora su:
| |
| 14. Pravovremenost i poštovanje rokova | Vrh |
| 14.1. Pravovremenost | |
Podaci Ankete o prihodima i uslovima života objavljuju se jednom godišnje. Podaci prikupljeni u tekućoj godinu (N), objavljuju se sredinom oktobra naredne godine (N+1), gde je N = godina sprovođenja istraživanja. | |
| 14.2. Poštovanje rokova | |
Podaci se objavljuju na vreme i u skladu sa statističkim kalendarom. | |
| 15. Koherentnost i uporedivost | Vrh |
| 15.1. Geografska uporedivost | |
S obzirom da sve definicije i procedure propisuje Evrostat, to čini istraživanje podesnim za poređenje opštih i specifičnih podataka i/ili indikatora na međunarodnom nivou. | |
| 15.2. Vremenska uporedivost | |
Vremenska uporedivost podataka obezbeđuje se korišćenjem zajedničkog okvira istraživanja (EU-SILC common framework), koji definiše listu primarnih i sekundarnih varijabli, osnovne koncepte i plan istraživanja, klasifikacije kao i obaveze (po pitanju imputacija ponderisanja, izračunavanja standardnih grešaka). Podaci iz Ankete uporedivi su od 2013. godine.
| |
| 15.3. Koherentnost - između oblasti | |
Najvažniji izvor sa kojima se mogu porediti podaci dobijeni putem Ankete o prihodima i uslovima života jeste Anketa o potrošnji domaćinstava (APD). Imajući u vidu da su to potpuno različiti instrumenti, uz različite metodologije, izvore i čak ponekad definicije, nivo ukupne koherencije je sasvim prihvatljiv.
Anketa o prihodima i uslovima života (SILK) predstavlja godišnje istraživanje, koje sprovodi RZS za dobijanje informacija o prihodima i indikatorima siromaštva za stanovništvo, različite tipove domaćinstava i sl., Anketa o potrošnji domaćinstva, takođe pruža informacije o prihodima, pri čemu je ovo jedino istraživanje o potrošnji domaćinstava u odnosu na njihove prihode.
Podaci o prihodima u Anketi o prihodima i uslovima života evidentiraju se za prethodnu kalendarsku godinu, dok u Anketi o potrošnji domaćinstava, ove informacije odnose se na mesec koji prethodi intervjuu. Kao rezultat različitih referentnih perioda i drugih definicija koje nisu u potpunosti usklađene, podaci o prihodima iz ova dva izvora nisu direktno uporedivi.
| |
| 15.4. Koherentnost - interna | |
Postoji veoma dobra interna koherenca podataka.
| |
| 16. Troškovi i opterećenost | Vrh |
Organizacija terenskog rada pri sprovođenju Ankete o prihodima i uslovima života, zajedno sa obukom anketara i upotrebom CAPI metode za prikupljanje podataka, usmereni su ka smanjenju stope neodgovora i ukupne dužine vremesnkog trajanja anketiranja. Prosečno vreme trajanje anketiranja domaćinstva iznosi oko 60 minuta. | |
| 17. Revizija podataka | Vrh |
| 17.1. Revizija podataka - politika | |
Opšta politika revizije Republičkog zavoda za statistiku predstavlja globalni okvir koji omogućava da svaka statistička oblast definiše svoju politiku revizija u skladu sa svojim specifičnostima.
Opšta politika revizije RZS-a utvrđuje:
Opšta politika revizije dostupna je na sledećem linku:
| |
| 17.2. Revizija podataka - praksa | |
Podaci za 2014, 2015 i 2016. godinu su revidirani.
Revizija je bila neophodna zbog primene inovativnih metoda u obradi podataka, koji su doprineli poboljšanju kvaliteta izračunatih indikatora.
| |
| 18. Statistička obrada | Vrh |
| 18.1. Izvori podataka | |
Okvir za izbor uzorka predstavlja Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji, koji je sproveden 2011. godine. Ciljnu grupu čine sva domaćinstva na teritoriji Republike Srbije, i svi članovi domaćinstva. Anketom se ne obuhvataju lica koja žive u kolektivnim (institucionalnim) domaćinstvima. | |
| 18.2. Dinamika prikupljanja podataka | |
Godišnja. | |
| 18.3. Prikupljanje podataka | |
Prikupljanje podataka u istraživanju Anketa o prihodima i uslovima života sprovodi se metodom intervjua lice u lice, korišćenjem prenosivih računara (CAPI metod anketiranja).
| |
| 18.4. Validacija podataka | |
Kako bi se što više smanjio broj grešaka prilikom unosa podataka tokom anketiranja, ugrađena je logička kontola u CAPI aplikaciji za unos podataka. Pored toga, u centralnoj bazi podataka koja se nalazi na serveru Republičkog zavoda za statistiku, vrši se potpuna logička kontrola podataka prikupljenih na terenu od strane statističara. | |
| 18.5. Kompilacija podataka | |
1. Izračunavanje pondera domaćinstava
Ponder domaćinstva izračunava se kao recipročna verovatnoća izbora domaćinstava, bazira se na verovatnoći proporcionalnoj broju domaćinstava u popisnom krugu u prvoj etapi i slučajnom izboru domaćinstava u drugoj etapi.
2. Prilagođavanje pondera za neodziv (neodgovor) na nivou domaćinstva
Ponder domaćinstva koriguje se za neodgovor za svaki popisni krug, korišćenjem modela za nedostajući podatak, slučajno; ocena se formira preko skupa odgovora.
| |
| 18.6. Prilagođavanje podataka | |
U skadu sa načelima iz detaljne metodologije istraživanja (Doc. 065/2018) u slučajevima neodgovora vrši se imputacija pojedinačnih podatka. Cilj je uneti određenu vrednost na mesto gde nedostaje podatak usled neodgovora. Pojedinačni podaci imputiraju se primenom determinističkog i/ili stohastičkog metoda. | |
| 19. Napomene | Vrh |
Nije primenljivo. | |