Godišnje istraživanje o zaradama i časovima radaMetapodaciPeriodika: GodišnjaGodina: 2019 |
01. Kontakt informacije | Vrh |
01.1. Naziv organizacije/institucije | |
Republički zavod za statistiku | |
01.2. Naziv organizacione jedinice unutar institucije | |
Grupa za statistiku registrovane zaposlenosti,zarada i troškova rada | |
01.3. Ime i prezime kontakt osobe | |
Cmilja Ivković | |
01.4. Funkcija kontakt osobe | |
Rukovodilac grupe | |
01.5. Adresa kontakt osobe | |
Milana Rakića 5, Beograd | |
01.6. Imejl kontakt osobe | |
01.7. Broj telefona kontakt osobe | |
+381 11 2412 922 lok. 376 | |
01.8. Broj faksa kontakt osobe | |
- |
02. Ažuriranje metapodataka | Vrh |
02.1. Poslednja provera metapodataka | |
29/09/2019 | |
02.2. Poslednje postavljeni metapodaci | |
22/12/2020 | |
02.3. Poslednje ažuriranje metapodataka | |
22/12/2020 |
03. Statistički pregled | Vrh |
03.1. Opis podatka | |
Godišnje istraživanje o zaradama i časovima rada (RAD-1/G) vrši se u cilju prikupljanja podataka o zaradama zaposlenih prema nivou kvalifikacije kao i o časovima rada i isplaćenim bonusima. Podaci se prikupljaju za septembar svake godine, a koeficijenti dobijeni iz ovog istraživanja se primenjuju na podatke dobijene iz administrativnih izvora (podaci Poreske uprave iz obrasca Pojedinačne poreske prijave o obračunatim porezima i doprinosima (obrazac PPP-PD)). Na osnovu RAD-1/G istraživanja utvrđuju se koeficijenti koji se koriste za razvrstavnje zarada po delatnostima i nivoima kvalifikacije zaposlenih Podaci o prosečnim zaradama na ukupnom nivou zasnivaju se na podacima iz obrasca PPP-PD, dok se razvrstavanje po delatnostima kao i nivoima kvalifikacije po polu vrši na osnovu strukture podataka iz godišnjeg Istrživanja o zaradama i časovima rada. Prosečne zarade izračunavaju se na osnovu iznosa obračunatih zarada za izveštajni mesec i broja zaposlenih koji je izražen ekvivalentom punog radnog vremena (full-time equivalent – FTE). | |
03.2. Klasifikacije | |
Klasifikacija delatnosti (2010), koju je, na osnovu Zakona o klasifikaciji delatnosti („Službeni glasnik RS“, br. 104/09), propisala Vlada Uredbom od 29. jula 2009. godine („Službeni glasnik RS“, br. 54/10). Ova klasifikacija je bez ikakvih izmena zasnovana na Statističkoj klasifikaciji delatnosti EU – NACE Rev. 2. | |
03.3. Obuhvat sektora | |
Obuhvaćeni su svi sektori delatnosti od sektora A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo do sektora S – Ostale uslužne delatnosti. Godišnjim istraživanjem o zaradama i časovima rada (RAD-1/G) obuhvaćena su svi poslovni subjekti koji su dostavili godišnji finansijski izveštaj (završni račun) za godinu t-1 (gde t predstavlja tekuću godinu) ili su korisnici javnih sredstava za godinu t, i imaju 20 i više zaposlenih.
| |
03.4. Statistički koncepti i definicije | |
U Godišnjem istraživanju o zaradama (u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o porezu na dohodak građana), pod zaradom se podrazumevaju sve isplate zaposlenima na koje se plaćaju pripadajući porezi i doprinosi na teret zaposlenih (bruto). Neto zarade su zarade bez pripadajućih poreza i doprinosa. U skladu sa članom 105 Zakona o radu, zaradu zaposlenih u radnom odnosu čine sva primanja za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, primanja po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi) i druga primanja po osnovu radnog odnosa u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu. U skladu sa članom 13 Zakona o porezu na dohodak građana, u zarade se uključuju i naknade za rad zaposlenih van radnog odnosa (po osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova – član 197 Zakona o radu), kao i lična zarada preduzetnika. Novčana primanja zaposlenog koja imaju karakter zarade su:
U zaradu zaposlenih se ne uključuju:
Prosečne zarade prema nivoima kvalifikacije se dobiju deljenjem mase obračunatih zarada u okviru posmatranog nivoa kvalifikacije sa brojem zaposlenih koji rade na poslovima koji zahtevaju posmatrani nivo kvalifikacije. Broj zaposlenih je iskazan ekvivalentom punog radnog vremena.U zavisnosti od broja časova provedenih na radu, svakom zaposlenom se dodeljuje koeficijent u vrednosti od 0-1,5. Tako se, na primer, zaposleni koji je radio 80 sati u mesecu u kojem je pun fond časova 160, računa kao 1/2 zaposlenog (odnosno koeficijent za zaposlenog je 0,5). Na ovaj način su zaposleni, koji rade kod više poslodavaca i/ili u različitim delatnostima i oblicima svojine, obuhvaćeni kod svih poslodavaca, njihov broj se ne multiplicira, dok je zarada pripisana onoj delatnosti i obliku svojine u kojima je zapravo i ostvarena. | |
03.5. Statistička jedinica | |
Statističke jedinice posmatranja i izveštajne jedinice su lokalne jedinice poslovnih subjekata (privredna društva, preduzeća, ustanove, zadruge i druge organizacije kao i privatni preduzetnici).
| |
03.6. Statistička populacija | |
Za Godišnje istraživanje o zaradama i časovima rada osnovni skup (ciljna populacija) čine sve ekonomski aktivne lokalne jedinice poslovnih subjekata koja prema pravnoj formi nisu Verske organizacije, Sindikalne organizacije, Skupštine stanara i Stečajne mase. Okvir za izbor uzorka konstruisan je na osnovu zamrznutog stanja Statističkog poslovnog registra (SPR), od 30. juna tekuće godine. Okvir obuhvata lokalne jedinice koje pripadaju poslovnim subjektima (privredna društva, preduzeća, ustanove, zadruge i druge organizacije kao i privatni preduzetnici) koji su ekonomski aktivni i koji su predali završni račun za godinu t-1 (gde t predstavlja tekuću godinu) ili su korisnici javnih sredstava za godinu t. Okvir za izbor uzorka sadrži lokalne jedinice koje pripadaju poslovnim subjektima sa 20 i više zaposlenih, a koje prema SPR-u imaju više od 3 zaposlenih. Ovako konstruisan okvir za izbor uzorka sadrži oko 31 000 lokalnih jedinica, odnosno 11 000 poslovnih subjekata.
Godišnjim istraživanjem o zaradama obuhvaćeni su svi poslovni subjekti, evidentirani u SPR-u, koji su Poreskoj upravi dostavili elektronski popunjen obrazac poreske prijave PPP-PD sa obračunatim zaradama.
| |
03.7. Referentno područje | |
Republika Srbija. Napomena: Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže pojedinim podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju (ukupno). | |
03.8. Vremenska pokrivenost | |
Do 2018. godine podaci o prosečnim zaradama po polu i stepenima stručne spreme obezbeđivani su na osnovu Polugodišnjeg istraživanja o zaposlenima i o zaradama zaposlenih (RAD-1/P). Od 2018 godine podaci o prosečnim zaradama po polu i stepenima sručne spreme, prikupljaju se i obrađuju jednom godišnje (za septembar) na osnovu podataka Poreske uprave koji se prikupljaju putem obrasca Poreske prijave za porez po odbitku (obrazac PPP-PD) i podataka dobijenih putem statističkog Istraživanja o zaradama i časovima rada (RAD-1/G). Od septembra 2019. godine u Istraživanju o zaradama i časovima rada primenjen je novi šifarnik nivoa kvalifikacija. Prema Odluci o Jedinstvenom kodeksu šifara za unošenje i šifriranje podataka u evidencijama u oblasti rada („Službeni glasnik RS”, broj 56/18) i u skladu sa Zakonom o Nacionalnom okviru kvalifikacija Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 27/18), umesto dosadašnjeg Šifarnika stepena stručne spreme, utvrđen je novi sistem za uređivanje nivoa i vrsta kvalifikacija: Šifarnik nivoa kvalifikacija.
| |
03.9. Bazni period | |
Nije primenljivo. |
04. Jedinica merenja | Vrh |
04. Jedinica merenja | |
Podaci o isplaćenim zaradama prikupljaju se u dinarima (RSD). |
05. Referentni period | Vrh |
05. Referentni period | |
Referentni period za Istraživanje o zaradama i časovima rada (RAD-1/G) je mesec septembar. U obračun prosečne zarade za mesec uključeni su podaci o obračunatim zaradama iz poreskih prijava koje su podnete u roku od 45 dana po isteku meseca septembra. |
06. Mandat institucije | Vrh |
06.1. Pravni akti i drugi dokumenti | |
Istraživanje se sprovodi na osnovu Zakona o zvaničnoj statistici („Službeni glasnik RS“, broj 104/09), važeće Uredbe o utvrđivanju pojedinih statističkih istraživanja i Programa zvanične statistike Republike Srbije, koji se odnosi na period sprovođenja istraživanja.
| |
06.2. Zajedničko korišćenje podataka | |
Nije primenljivo. |
07. Poverljivost | Vrh |
07.1. Poverljivost - politika | |
Poverljivi podaci se tretiraju u skladu sa propisanim načelima poverljivosti. Domaće zakonodavstvo: Zakon o zvaničnoj statistici. Evropsko zakonodavstvo: Regulativa (EZ) br. 223/2009 Evropskog parlamenta i Saveta, od 11. marta 2009, u pogledu slanja statistički poverljivih podataka Statističkom zavodu evropske zajednice.
| |
07.2. Poverljivost - postupanje sa podacima | |
Postupanje sa poverljivim podacima regulisano je Zakonom o zvaničnoj statistici i Pravilnikom o zaštiti statističkih podataka u RZS-u, član 3: „Poverljivim statističkim podacima, u smislu ovog pravilnika, smatraju se individualni podaci, kao i zbirni podaci kod kojih se na bilo koji način može prepoznati nosilac tih podataka.“, član 11: „Poverljivi podaci iz člana 3 ovog pravilnika predstavljaju službenu tajnu i ne mogu se objavljivati niti saopštavati, odnosno ne mogu biti sadržani u bilo kojim zbirnim podacima iz kojih se mogu prepoznati individualni podaci. Individualni podaci mogu se dati samo vlasniku tih podataka.“ Podaci se objavljuju na nivou na kojem oni nisu poverljivi. |
08. Politika objavljivanja | Vrh |
08.1. Kalendar publikovanja | |
Kalendar objavljivanja je javno dostupan na sajtu RZS-a, obezbeđujući informacije o tačnom datumu objavljivanja saopštenja i publikacija. Raspored datuma objavljivanja dostupan je unapred (krajem godine za celu narednu godinu).
| |
08.2. Pristup kalendaru publikovanja | |
Kalendar objavljivanja može se naći na zvaničnom sajtu RZS-a. | |
08.3. Pristup korisnika | |
U skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici („Službeni glasnik RS“, br. 104/2009), svi korisnici se tretiraju ravnopravno. Podaci o prosečnim zaradama objavljuju se u skladu sa datumima i vremenom navedenim u Kalendaru objavljivanja koji je dostupan na zvaničnom sajtu RZS-a. Na taj način podaci su istovremeno dostupni svim korisnicima pod jednakim uslovima, i bilo kakav privilegovan pristup od strane spoljnih korisnika, pre njihovog objavljivanja, nije moguć.
|
09. Dinamika diseminacije | Vrh |
09. Dinamika diseminacije | |
Podaci o prosečnim zaradama po polu i nivoima kvalifikacije za septembar objavljuju se 15. aprila naredne godine. |
10. Dostupnost i razumljivost | Vrh |
10.1. Saopštenja za štampu | |
Podaci o prosečnim zaradama objavljuju se u mesečnoj periodici, u saopštenju „Prosečne zarade po zaposlenom“ i u Saopštenju za javnost, na veb-sajtu RZS-a, prema Kalendaru objavljivanja. | |
10.2. Publikacije | |
Saopštenje ZR10 – Prosečne zarade po zaposlenom, mesečno Saopštenje ZR12 – Zarade zaposlenih prema delatnosti, nivoima kvalifikacije i polu, septembar | |
10.3. On-lajn baza podataka | |
Podaci o prosečnim zaradama zaposlenih prema delatnosti, nivoima kvalifikacije i polu su u statističkoj bazi podataka: https://data.stat.gov.rs/Home/Result/2403040508?languageCode=sr-Cyrl https://data.stat.gov.rs/Home/Result/2403040509?languageCode=sr-Cyrl
| |
10.4. Pristup mikropodacima | |
Mikropodaci nisu dostupni korisnicima.
| |
10.5. Ostalo | |
Na zahtev korisnika, RZS može obezbediti podatke i informacije dobijene posebnom obradom. | |
10.6. Dokumentacija o metodologiji | |
- | |
10.7. Dokumentacija o kvalitetu | |
- |
11. Upravljanje kvalitetom | Vrh |
11.1. Sprovođenje kvaliteta | |
Sistem upravljanja kvalitetom RZS-a oslanja se na misiju i viziju zvanične statistike Republike Srbije, kao i na Kodeks prakse evropske statistike (European Statistics Code of Practice - CoP) i principe Upravljanja ukupnim kvalitetom (Total Quality Management - TQM) koji predstavljaju zajednički okvir kvaliteta Evropskog statističkog sistema (ESS). Više informacija može se naći u dokumentima dostupnim na sajtu RZS-a.
| |
11.2. Procena kvaliteta | |
Podaci su zasnovani na pouzdanim podacima iz odgovarajućih administrativnih izvora i istraživanja. Stepen tačnosti je visok. Pre objavljivanja rezultata, vrši se opsežna kontrola kvaliteta podataka. Usaglašenost sa drugim statističkim domenima je zadovoljavajuća. Objavljivanje rezultata je u skladu sa kalendarom publikovanja i podaci su lako dostupni svim korisnicima |
12. Relevantnost | Vrh |
12.1. Potrebe korisnika | |
Pored podataka koji se objavljuju u redovnim publikacijama RZS-a, rade se i posebne obrade na zahtev korisnika. Glavni korisnici ovih podataka su: državni organi, finansijske institucije, poslovni subjekti, ekonomski analitičari, predstavnici medija, naučni istraživači i studenti i drugi individualni korisnici. | |
12.2. Zadovoljstvo korisnika | |
Zadovoljstvo korisnika se meri na osnovu obima preuzimanja podataka sa zvaničnog veb sajta RZS-a, kao i putem Istraživanja o zadovoljstvu korisnika. Rezultati Istraživanja o zadovoljstvu korisnika dostupni su na veb-sajtu RZS-a.
| |
12.3. Kompletnost | |
Nije relevantno. |
13. Tačnost i pouzdanost | Vrh |
13.1. Ukupna tačnost | |
Podaci o prosečnoj mesečnoj zaradi dobijaju se kombinovanjem ocene zarada iz istraživanja (RAD-1/G) i administrativnih podataka (obrasci PPP-PD). Zbog toga rezultati istraživanja sadrže uzoračku grešku i neuzoračke greške, od kojih su najvažnije greške obuhvata, neodgovora, merenja i obrade podataka. Glavni izvori grešaka ovog istraživanja (RAD-1/G) su uzoračke i neuzoračke prirode. Plan uzorka je definisan tako da su ocene za glavne domene ocenjivanja zadovoljavajuće preciznosti.
Od neuzoračkih grešaka, prisutne su:
Opšta ocena je da tip i plan istraživanja kao i metode prikupljanja podataka obezbeđuju zadovoljavajuću ukupnu tačnost.
| |
13.2. Uzoračka greška | |
Plan uzorka je definisan tako da su ocene za glavne domene ocenjivanja zadovoljavajuće preciznosti. Prilikom izračunavanja ocena, uzorački ponder se koriguje za neodgovor, kao i zbog prisustva jedinica koje se značajno razlikuju od ostalih po broju zaposlenih (outlier). Koeficijenti varijacije ocena glavnih varijabli izračunavajua se za delatnosti KD i sektore, kao i za nivo statističkih teritorijalnih jedinica (regiona). Na nivou Republike Srbije, koeficijent varijacije za ocene glavnih varijabli: masa bruto zarade, masa neto zarade i broja isplaćenih radnika je 0,7%. Koeficijent varijacije za ove varijable je najniži za Region Vojvodine (1,4%), dok je najviši za Region Južne i Istočne Srbije (2,1%) Prosek koeficijenata varijacije zarade po nivoima kvalifikacije za Srbiju ukupno iznosi 1,88%, a za mase zarada isplaćenih ženama prosek po nivoima kvalifikacije je 2,03%. Na nivou Republike Srbije, prosek koeficijenata varijacije broja isplaćenih radnika prema nivoima kvalifikacije je 1,68%, a za broj žena kojima je ispaćena zarada po nivoima kvalifikacije je 1,94%. Stopa odgovora je visoka i iznosi 96,62% na nivou Srbija – ukupno. Stopa odgovora je najviša u Regionu Južne i Istočne Srbije 98,62%, a najniža u Beogradskom regionu i iznosi 92,94%.
| |
13.3. Neuzoračka greška | |
Neuzoračke greške su one koje se javljaju u svim fazama istraživanja. Glavne neuzoračke greške u rezultatima o zaradama i časovima rada su greške obuhvata, neodgovora, greške merenja i obrade podataka.
Nesavršenost okvira za izbor uzorka je osnovni izvor grešaka u obuhvatu. Obeležja: delatnost, status registracije, ekonomske aktivnosti i broj zaposlenih, koja se preuzimaju iz SPR-a, od ključnog su značaja za definisanje plana i izbor uzorka Godišnjeg istraživanja o zaradama i časovima rada. Posledica neažurnosti i grešaka u ovim obeležjima je uzrok grešaka obuhvata.
Greške manjeg obuhvata proizilaze i iz razloga što se posmatraju samo lokalne jedinice sa više od 3 radnika i preduzeća sa 20 i više zaposlenih. Osim toga, posmatraju se samo poslovni subjekti koji su predali završni račun za 2018. godinu ili su korisnici javnih sredstava u tekućoj godini. Iako greška manjeg obuhvata nije računata, pretpostavlja se da ona ne utiče značajno na rezultate.
Greške većeg obuhvata i neodgovora jedinica (ili stope odgovora), procenjuju se na osnovu informacije o odgovoru jedinice. Jedinice većeg obuhvata, koje ne pripadaju ciljnoj grupi istraživanja, jesu lokalne jedinice koje su ugašene, zatvorene ili je ceo poslovni subjekat u procesu stečaja/likvidacije, lokalne jedinice koje su ekonomski neaktivane i lokalne jedinice u kojima nije bilo isplate zarada za septembar 2019. godine. Prosečna stopa većeg obuhvata jedinica iznosi 5,07%. Stopa većeg obuhvata je najviša za Region Južne i Istočne Srbije (7,45%), a najniža za Region Vojvodine (3,68%). Najčešći razlog ove greške su odgovori: „lokalna jedinica nema isplate zarada“ i „lokalna jedinica je ugašena, zatvorena“. Jedinice bez odgovora su jedinice za koje nisu prikupljeni podaci, a prikupljanje podataka nije izvršeno iz sledećih razloga: odbijanje saradnje; lokalna jedinica nije nađena na adresi (nije uspostavljen kontakt) i ostali razlozi (npr. nepoznat razlog neodgovora). Prosečna stopa neodgovora iznosi 3,38%. Najniža stopa neodgovora je 1,38% za Region Južne i Istočne Srbije, najviša za Beogradski region i iznosi 7,06%.
Da bi se neuzoračke greške, koje su posledica ljudskog faktora, smanjile preduzete su sledeće mere:
|
14. Pravovremenost i poštovanje rokova | Vrh |
14.1. Pravovremenost | |
Podaci za septembar se objavljuju sredinom aprila naredne godine. | |
14.2. Poštovanje rokova | |
Svi podaci se objavljuju u skladu sa kalendarom objavljivanja. |
15. Koherentnost i uporedivost | Vrh |
15.1. Geografska uporedivost | |
Isti koncept dobijanja i izračunavanja prosečnih zarada primenjuje se na teritoriji cele Republike Srbije. Podaci nisu uporedivi sa podacima pre 2018. godine. Od 2018. godine prosečne zarade se računaju prema opštini prebivališta, dok su se pre 2018, godine podaci iz Polugodišnjeg istraživanja o zaposlenima i o zaradama zaposlenih računali prema opštini rada zaposlenog. | |
15.2. Vremenska uporedivost | |
Podaci od 2018. godine nisu uporedivi sa podacima od 2002 do 2017. godine zbog prelaska na korišćenje admistrativnih izvora (podaci iz evidencije Poreske uprave). | |
15.3. Koherentnost - između oblasti | |
Nije raspoloživo. | |
15.4. Koherentnost - interna | |
Poređenje sa podacima iz obrasca PPP-PD ne ukazuje na velika odstupanja između raspoloživih podataka iz administrativnih izvora i rezultata istraživanja. Uporedna analiza podataka o prosečnim zaradama dobijenih putem Mesečnog statističkog istraživanja RAD-1 i iz evidencije Poreska uprave za 2016. i 2017. godinu pokazala je visoku usklađenost podataka. |
16. Troškovi i opterećenost | Vrh |
16. Troškovi i opterećenost | |
Standardizovane informacije o troškovima i opterećenosti nisu sistematski prikupljene. Međutim, kako se podaci preuzimaju iz administrativnih izvora troškovi istraživanja su svedeni na minimum, a izveštajne jedinice su rasterećene obaveze mesečnog i polugodišnjeg popunjavanja i dostavljanja podataka. Od 2018. godine podaci o prosečnim zaradama obezbeđuju se kombinacijom Godišnjeg istraživanja o zaradama i časovima rada i podataka iz administrativnih izvora. |
17. Revizija podataka | Vrh |
17.1. Revizija podataka - politika | |
Osnovni principi i standardi za sprovođenje revizija objavljenih statističkih podataka definisani su u dokumentu „Opšta politika revizije“ RZS-a.
| |
17.2. Revizija podataka - praksa | |
Ranije publikovani podaci o zaradama se ne mogu menjati zbog primene podatka o prosečnim zaradama u mnogim zakonima i propisima. |
18. Statistička obrada | Vrh |
18.1. Izvori podataka | |
Izvori podataka za ovo istraživanje su računovodstvene evidencije poslovnih subjekata i baza podataka Poreske uprave koja sadrži poreske prijave o obračunatim porezima i doprinosima (obrazac PPP-PD)).
Godišnje istraživanje o zaradama i časovima rada (RAD-1/G) se sprovodi na dvo-etapnom stratifikovanom slučajnom uzorku. Okvir za izbor uzorka je zasnovan na podacima Statističkog poslovnog registra (SPR), stanje 30. jun 2019. godine.
U prvoj etapi bira se uzorak poslovnih subjekata. Poslovni subjekti su stratifikovani prema oblasti delatnosti KD (pretežna delatnost poslovnog subjekta) i veličini poslovnog subjekata prema broju zaposlenih. Stratifikacija prema oblasti delatnosti KD poslovnog subjekta - jedinice prve etape su podeljene u 85 klasa (u sektorima od A do S) prema pretežnoj delatnosti poslovnog subjekta. Stratifikacija prema broju zaposlenih u preduzeću - poslovni subjekti su podeljeni u 3 klase prema godišnjem proseku ukupnog broja zaposlenih:
Alokacija uzorka prve etape je rađena pod pretpostavkom da je očekivani koeficijent varijacije za ocenu broja zaposlenih (u poslovnim subjektima) na nivou oblasti delatnosti KD (pretežna delatnost poslovnog subjekta) 0.9%. Na ovaj način alociran je uzorak od oko 6500 preduzeća. Jedinice uzorka prve etape se dalje posmatraju kao klasteri iz kojih se biraju lokalne jedinice kao jedinice druge etape.
Uzorak prve etape obuhvata oko 24000 lokalnih jedinica. Jedinice su unutar klastera (poslovnog subjekta) stratifikovane prema oblasti pretežne delatnosti KD lokalne jedinice i prema broju zaposlenih u lokalnoj jedinici.
Stratifikacija prema broju zaposlenih u lokalnoj jedinici - izveštajne jedinice su podeljene na veće i manje u zavisnosti od toga da li lokalna jedinica ima 100 i više zaposlenih. Stratifikacija prema oblasti delatnosti KD pokalne jedinice - izveštajne jedinice su podeljene u 85 klasa prema pretežnoj delatnosti lokalne jedinice. Konačna stratifikacija unutar klastera se dobija ukrštanjem gore navedenih stratifikacija. Alokacija uzorka druge etape je rađena pod pretpostavkom da je očekivani koeficijent varijacije 4% za ocenu broja zaposlenih u lokalnim jedinicam na nivou oblasti delatnosti KD. Alociran uzorak druge etape obuhvata 11 292 lokalnih jedinica. Izabranim uzorkom druge etape obuhvaćeno je 8 625 lokalnih jedinca koje pripadaju preduzećima sa 50 i više zaposlenih i 2 667 lokalnih jedinca koja pripadaju preduzećima koja imaju od 20 do 49 zaposlenih.
Rezultati RAD-1/G istraživanja predstavljaju izvor za utvrđivanja koeficijenata koji se primenjuju na podatke iz obrasca PPP-PD radi procene mesečnih zarada po delatnostima, kao i koeficijenata za procenu prosečnih godišnjih zarada zaposlenih prema nivoima kvalifikacije i polu.
| |
18.2. Dinamika prikupljanja podataka | |
Periodika prikupljanja podataka za Godišnje istraživanje o zaradama i časovima rada je godišnja (septembar). | |
18.3. Prikupljanje podataka | |
Preuzimanje podataka od Poreske uprave. Preuzimanje podataka vrši se elektronskim putem, korišćenjem standardnog veb-servisa, odnosno FTP servisa (File Transfer Protocol), preko zaštićene mreže Uprave za zajedničke poslove republičkih organa. Podaci se preuzimaju 15. dana u mesecu. Preuzimanje podataka od SPR-a. Iz baze SPR-a se preuzimaju podaci o delatnosti kao i ostale relevantne informacije o poslovnom subjektu. Korišćenje podataka iz istraživanja RAD-1/G. Za ogranizacione jedinice poslovnog subjekta, koje obavljaju delatnost različitu od registrovane, prosečne zarade se izračunavaju na osnovu strukture zarada i broja zaposlenih na koje se zarade odnose koja je dobijena iz Godišnjeg istraživanja o zaradama i časovima rada RAD-1/G (septembar). Za izračunavanje podataka o prosečnim zaradama prema nivoima kvalifikacije zaposlenih, na podatke Poreske uprave primenjuje se struktura zaposlenih i iznosa isplaćenih zarada prema nivoima kvalifikacije koji su dobijeni putem istraživanja RAD-1/G. | |
18.4. Validacija podataka | |
Kontrola podataka preuzetih iz Poreske uprave vrši se prilikom obrade podataka o prosečnim mesečnim zaradama za septembar. Na već iskontrolisane podatke primenjuje se struktura dobijena iz istraživanja RAD-1/G. Kontrola podataka dobijenih istraživanjem RAD-1/G se vrši u više faza:
Provere se vrše automatizovanim procedurama i ekspertskom analizom podataka Statistički rezultati (agregirani podaci) za referentni mesec upoređuju se sa rezultatima prethodnog meseca i sa odgovarajućim mesecom prethodne godine, na svakom nivou agregiranja. | |
18.5. Kompilacija podataka | |
Za tretiranje neodgovora korišćen je metod imputacije. To je vršeno samo u izuzetnim slučajevima (neodgovor velikih jedinica, ili onih koje su specifične po svojim karakteristikama) kada poslovni subjekti nisu bili u mogućnosti da iz računovodstvene evidencije izdvoje podatke za lokalnu jedinicu koja je izabrana u uzorak. Procena podataka za imputiranje vršena je na osnovu podataka o zaradama i broju zaposlenih prema nivou kvalifikacije za ceo poslovni subjekat i uz pomoć informacija iz SPR-a o broju zaposlenih u lokalnim jedinicama. Informacija o neodgovoru jedinica se koristi za korekciju prvobitnog pondera jedinica.
Ocene su izračunate standardnom procedurom za dvo-etapni stratifikovan slučajan uzorak (Horvitz-Thompson ocene). To znači da se ocene totala izračunate sumiranjem ponderisanih vrednosti jedinica uzorka. Ponderi jedinica su proizvod pondera prve i druge etape. Ponder prve etape je ponder poslovnog subjekta. Poslovni subjekti iz istog stratuma imaju ponder koji je jednak količniku broja jedinica u stratumu (iz planiranog uzorka) i broja jedinica u realizovanom uzorku u stratumu. Ponder druge etape je ponder lokalne jedinice u stratifikovanom klasteru. Ponder jedinica istog stratuma je količnik broja jedinica u stratumu i broja lokalnih jedinica u realizovanom uzorku u stratumu. Realizovani uzorak čine:
Ostale jedinice svrstavaju se u nerealizovani uzorak. Nerealizovan uzorak uključuje i deo jedinica koje pripadaju skupu većeg obuhvata (lokalne jedinice koju su ugašene, zatvorene ili je celo preduzeće u procesu stečaja/likvidacije) da bi, po broju, one približno kompenzovale novootvorene jedinice koje okvir za izbor uzorka ne sadrži.
Lokalne jedinice sa izuzetno velikim vrednostima (outlier) za broj isplaćenih radnika, u odnosu na ostale jedinice istog stratuma (značajno se razlikuju od ostalih), izdvajaju se u posebne popisne stratume. Ponderi preostalih jedinica iz stratuma iz kojih su izdvojene se koriguju.
| |
18.6. Prilagođavanje podataka | |
- |
19. Napomene | Vrh |