1.5.2 (11.5.2) Direktni ekonomski gubici uzrokovani katastrofama u odnosu na globalni bruto domaći proizvod (BDP)


Metapodaci
Periodika: Godišnja
Godina: 2025


METAPODACI
Informacije o indikatoru
Definicija i metodologija
Izvor podataka i periodika prikuplјanja podataka
Napomena
ID globalnog indikatora
Datum ažuriranja metapodataka
Globalni metapodaci

Informacije o indikatoruVrh
Naziv indikatora

1.5.2 (11.5.2) Direktni ekonomski gubici uzrokovani katastrofama u odnosu na globalni bruto domaći proizvod (BDP)

Naziv globalnog indikatora

11.5.2 (1.5.2) Direktni ekonomski gubici uzrokovani katastrofama u odnosu na globalni bruto domaći proizvod (BDP)

Potcilj

11.5 Do 2030. značajno smanjiti broj smrtnih slučajeva, broj ugroženih ljudi i direktne ekonomske gubitke u odnosu na globalni bruto domaći proizvod izazvan katastrofama, uključujući i one povezane sa vodom, usmeravajući pažnju na zaštitu siromašnih i onih u stanjima ranjivosti

Cilj

Cilj 11. Učiniti gradove i ljudska naselja inkluzivnim, bezbednim, otpornim i održivim


Definicija i metodologijaVrh
Definicija

Ovaj indikator meri odnos direktnih ekonomskih gubitaka nastalih usled katastrofa kao udeo globalnog BDP.

Metodološka objašnjenja

Direktni ekonomski gubitak: novčana vrednost potpunog ili delimičnog uništenja fizičkih sredstava koja postoje u pogođenom području. Direktni ekonomski gubitak je skoro jednak fizičkoj šteti.

 

Primeri fizičkih sredstava koja su osnova za izračunavanje direktnog ekonomskog gubitka uključuju kuće, škole, bolnice, komercijalne i vladine zgrade, transportnu, energetsku, telekomunikacionu infrastrukturu i drugu infrastrukturu; poslovna sredstva i industrijska postrojenja; i proizvodnja kao što su usevi, stoka i proizvodna infrastruktura. Oni takođe mogu obuhvatati ekološka dobra i kulturno nasleđe. Direktni ekonomski gubici se obično dešavaju tokom događaja ili u prvih nekoliko sati nakon događaja i često se procenjuju ubrzo nakon događaja kako bi se procenili troškovi nadoknade i potraživanja plaćanja osiguranja. Oni su opipljivi i relativno ih je lako izmeriti.

 

Kritična infrastruktura: fizičke strukture, objekti, mreže i druga sredstva koja pružaju usluge koje su od suštinskog značaja za društveno i ekonomsko funkcionisanje zajednice ili društva.

 

Osnovne usluge: Usluge koje su potrebne da bi čitavo društvo funkcionisalo na odgovarajući način.

Primeri osnovnih usluga uključuju vodosnabdevanje, kanalizaciju, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje. Oni takođe uključuju usluge koje pruža kritična infrastruktura kao što su električna energija, telekomunikacije, transport ili upravljanje otpadom koje su potrebne za funkcionisanje celog društva.

Način računanja

X_ =((C_2+C_3+C_4+C_5+C_6))/(Globalni BDP)

 

gde su:


C2 - Direktan poljoprivredni gubitak koji se pripisuje katastrofama;
C3 - Direktan ekonomski gubitak za sva druga oštećena ili uništena proizvodna sredstva koja se pripisuju katastrofama;
C4 - Direktan ekonomski gubitak u stambenom sektoru koji se pripisuje katastrofama;
C5 - Direktan ekonomski gubitak koji je rezultat oštećene ili uništene kritične infrastrukture koji se pripisuje katastrofama;
C6 - Direktan ekonomski gubitak oštećenog ili uništenog kulturnog nasleđa koji se pripisuje katastrofama.


* Detaljne metodologije se mogu naći u Tehničkim uputstvima

Jedinica mere

%

Dostupne dezagregacije

Teritorijalni nivo

Republika Srbija


Izvor podataka i periodika prikuplјanja podatakaVrh
Izvor podataka

Kancelarija UN za smanjenje rizika od katastrofa

Periodika prikuplјanja podataka

Godišnja


NapomenaVrh

ID globalnog indikatoraVrh

C110502


Datum ažuriranja metapodatakaVrh
4/6/2025

Globalni metapodaciVrh

https://unstats.un.org/sdgs/metadata/files/Metadata-11-05-02.pdf