![]() 1.5.2 (11.5.2) Direktni ekonomski gubici uzrokovani katastrofama u odnosu na globalni bruto domaći proizvod (BDP)MetapodaciPeriodika: GodišnjaGodina: 2025 |
| METAPODACI |
| Informacije o indikatoru |
| Definicija i metodologija |
| Izvor podataka i periodika prikuplјanja podataka |
| Napomena |
| ID globalnog indikatora |
| Datum ažuriranja metapodataka |
| Globalni metapodaci |
| Informacije o indikatoru | Vrh |
| Naziv indikatora | |
1.5.2 (11.5.2) Direktni ekonomski gubici uzrokovani katastrofama u odnosu na globalni bruto domaći proizvod (BDP) | |
| Naziv globalnog indikatora | |
11.5.2 (1.5.2) Direktni ekonomski gubici uzrokovani katastrofama u odnosu na globalni bruto domaći proizvod (BDP) | |
| Potcilj | |
11.5 Do 2030. značajno smanjiti broj smrtnih slučajeva, broj ugroženih ljudi i direktne ekonomske gubitke u odnosu na globalni bruto domaći proizvod izazvan katastrofama, uključujući i one povezane sa vodom, usmeravajući pažnju na zaštitu siromašnih i onih u stanjima ranjivosti | |
| Cilj | |
Cilj 11. Učiniti gradove i ljudska naselja inkluzivnim, bezbednim, otpornim i održivim | |
| Definicija i metodologija | Vrh |
| Definicija | |
Ovaj indikator meri odnos direktnih ekonomskih gubitaka nastalih usled katastrofa kao udeo globalnog BDP. | |
| Metodološka objašnjenja | |
Direktni ekonomski gubitak: novčana vrednost potpunog ili delimičnog uništenja fizičkih sredstava koja postoje u pogođenom području. Direktni ekonomski gubitak je skoro jednak fizičkoj šteti.
Primeri fizičkih sredstava koja su osnova za izračunavanje direktnog ekonomskog gubitka uključuju kuće, škole, bolnice, komercijalne i vladine zgrade, transportnu, energetsku, telekomunikacionu infrastrukturu i drugu infrastrukturu; poslovna sredstva i industrijska postrojenja; i proizvodnja kao što su usevi, stoka i proizvodna infrastruktura. Oni takođe mogu obuhvatati ekološka dobra i kulturno nasleđe. Direktni ekonomski gubici se obično dešavaju tokom događaja ili u prvih nekoliko sati nakon događaja i često se procenjuju ubrzo nakon događaja kako bi se procenili troškovi nadoknade i potraživanja plaćanja osiguranja. Oni su opipljivi i relativno ih je lako izmeriti.
Kritična infrastruktura: fizičke strukture, objekti, mreže i druga sredstva koja pružaju usluge koje su od suštinskog značaja za društveno i ekonomsko funkcionisanje zajednice ili društva.
Osnovne usluge: Usluge koje su potrebne da bi čitavo društvo funkcionisalo na odgovarajući način. Primeri osnovnih usluga uključuju vodosnabdevanje, kanalizaciju, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje. Oni takođe uključuju usluge koje pruža kritična infrastruktura kao što su električna energija, telekomunikacije, transport ili upravljanje otpadom koje su potrebne za funkcionisanje celog društva. | |
| Način računanja | |
X_ =((C_2+C_3+C_4+C_5+C_6))/(Globalni BDP)
gde su:
| |
| Jedinica mere | |
% | |
| Dostupne dezagregacije | |
| Teritorijalni nivo | |
Republika Srbija | |
| Izvor podataka i periodika prikuplјanja podataka | Vrh |
| Izvor podataka | |
Kancelarija UN za smanjenje rizika od katastrofa | |
| Periodika prikuplјanja podataka | |
Godišnja | |
| Napomena | Vrh |
| ID globalnog indikatora | Vrh |
C110502 | |
| Datum ažuriranja metapodataka | Vrh |
| 4/6/2025 | |
| Globalni metapodaci | Vrh |
https://unstats.un.org/sdgs/metadata/files/Metadata-11-05-02.pdf | |