![]() 11.6.2 Godišnje srednje vrednosti suspendovanih čestica PM2.5, prema tipu naselјaMetapodaciPeriodika: GodišnjaGodina: 2025 |
| METAPODACI |
| Informacije o indikatoru |
| Definicija i metodologija |
| Izvor podataka i periodika prikuplјanja podataka |
| Napomena |
| ID globalnog indikatora |
| Datum ažuriranja metapodataka |
| Globalni metapodaci |
| Informacije o indikatoru | Vrh |
| Naziv indikatora | |
11.6.2 Godišnje srednje vrednosti suspendovanih čestica PM2.5, prema tipu naselja | |
| Naziv globalnog indikatora | |
11.6.2 Godišnje srednje vrednosti suspendovanih čestica (npr. PM2.5 i PM10) u gradovima (ponderisan broj stanovnika) | |
| Potcilj | |
11.6 Do 2030. smanjiti negativan uticaj gradova na životnu sredinu meren po glavi stanovnika, sa posebnom pažnjom na kvalitet vazduha i upravljanje otpadom na opštinskom i drugim nivoima | |
| Cilj | |
Cilj 11. Učiniti gradove i ljudska naselja inkluzivnim, bezbednim, otpornim i održivim | |
| Definicija i metodologija | Vrh |
| Definicija | |
Ovaj indikator predstavlja srednju godišnju koncentraciju finih suspendovanih čestica prečnika manjeg od 2.5 mikrona (PM2.5). Srednja vrednost je prosek ponderisan stanovništvom koje živi u urbanim sredinama i izražava se u mikrogramima po kubnom metru [µg/m3]. | |
| Metodološka objašnjenja | |
Čestice prečnika jednakog ili manjeg od 2,5 mikrona (PM2,5) su najčešće korišćeni zagađivač u epidemiološkim studijama o uticaju na zdravlje usled izloženosti zagađenju vazduha. PM2,5 čestice su dobar pokazatelj složenih mešavina zagađenja, a epidemiološki nalazi sugerišu da je to veliki rizik po ljudsko zdravlje. Čvrste materije se sastoje od čvrstih čestica i tečnih kapljica koje su formirane od organskih i neorganskih supstanci suspendovanih u vazduhu.
Obrazloženje i tumačenje:
Glavni izvori čestica (PM2,5) su ljudsko sagorevanje fosilnih goriva iz aktivnosti kao što su industrija, saobraćaj i proizvodnja električne energije, ali i goriva sagorevana na nivou domaćinstva (npr. biomasa, ugalj) za potrebe grejanja, kuvanja i osvetljenja. Neantropogeni izvori (npr. požari) takođe mogu biti važni u nekim oblastima. Ove čestice mogu prodreti duboko u respiratorni trakt i stoga predstavljaju dugoročan rizik po zdravlje povećanjem smrtnosti od respiratornih infekcija i bolesti, raka pluća i odabranih kardiovaskularnih bolesti.
Prijavljena vrednost indikatora je ponderisana po populaciji, jer je sa zdravstvene perspektive važno znati stepen distribucije izloženosti među populacijama kako bi se procenili uticaji na zdravlje. | |
| Način računanja | |
Regionalni i globalni agregati su brojke nacionalnih procena ponderisane populacijom.
C_agg=(∑_i C_(nat,i)∙P_(nat,i) )/(∑_i P_(nat,i) )
gde su:
| |
| Jedinica mere | |
µg/m3 | |
| Dostupne dezagregacije | |
Tip naselja | |
| Teritorijalni nivo | |
Republika Srbija | |
| Izvor podataka i periodika prikuplјanja podataka | Vrh |
| Izvor podataka | |
Svetska zdravstvena organizacija | |
| Periodika prikuplјanja podataka | |
Godišnja | |
| Napomena | Vrh |
| ID globalnog indikatora | Vrh |
C110602 | |
| Datum ažuriranja metapodataka | Vrh |
| 4/6/2025 | |
| Globalni metapodaci | Vrh |
https://unstats.un.org/sdgs/metadata/files/Metadata-11-06-02.pdf | |