Trgovina na malo


Izveštaj o kvalitetu
Periodika: Godišnja
Godina: 2017

REFERENTNI METAPODACI
01. Kontakt informacije
02. Statistički pregled
03. Statistička obrada
04. Upravljanje kvalitetom
05. Relevantnost
06. Tačnost i pouzdanost
07. Pravovremenost i poštovanje rokova
08. Koherentnost i uporedivost
09. Dostupnost i razumljivost
10. Troškovi i opterećenost
11. Poverljivost
12. Napomene

01. Kontakt informacijeVrh
01.1. Naziv organizacije/institucije

Republički zavod za statistiku (RZS)

01.2. Naziv organizacione jedinice unutar institucije

Odeljenje za statistiku unutrašnje trgovine, ugostiteljstva i turizma

01.3. Ime i prezime kontakt osobe

Danijela Mladenović

01.4. Funkcija kontakt osobe

Samostalni savetnik - statističar metodolog u Grupi za statistiku unutrašnje trgovine

01.5. Adresa kontakt osobe

Milana Rakića 5, Beograd

01.6. Imejl kontakt osobe

danijela.mladenovic@stat.gov.rs

01.7. Broj telefona kontakt osobe

011/2412-922 lok. 315

01.8. Broj faksa kontakt osobe

011/2411-922


02. Statistički pregledVrh
02.1. Opis podatka

Osnovna svrha prikupljanja podataka je obezbeđivanje indikatora o prometu u trgovini na malo na mesečnoj osnovi. Podaci se prikupljaju statističkim istraživanjima Mesečni izveštaj trgovine na malo (obrazac TRG-10) i Tromesečno istraživanje trgovine na malo (obrazac TRG-16) i korišćenjem administrativnih podataka (podaci Poreske uprave iz prijave poreza na dodatu vrednost).

Cilj indeksa prometa u trgovini na malo je predstavljanje razvoja tržišta potrošačkih dobara i merenje promena u trgovini na malo. Kao jedan važan kratkoročan indikator, indeks prometa u trgovini na malo koristi se za analizu ekonomske situacije i kao indikator lične potrošnje i input za statistiku nacionalnih računa.

Indeksi prometa u trgovini na malo predstavljaju se na dva načina:

· za promet u trgovini na malo sa PDV-om (domaće potrebe);

· za promet u trgovini na malo bez PDV-a (obaveze prema Evrostatu).

Izračunavaju se i objavljuju indeksi prometa u trgovini na malo u tekućim i stalnim cenama. Indeksi u tekućim cenama su nominalni indeksi koji prikazuju kretanje vrednosti prometa između dva perioda. Indeksi u stalnim cenama su realni indeksi koji se dobijaju deflacioniranjem indeksa u tekućim cenama odgovarajućim indeksima potrošačkih cena.

02.2. Klasifikacije

Klasifikacija delatnosti 2010 („Službeni glasnik RS“, broj 54/10), koja je bez ikakvih izmena zasnovana na Statističkoj klasifikaciji delatnosti EU – NACE Rev. 2.

Nomenklatura statističkih teritorijalnih jedinica (NSTJ).

02.3. Obuhvat sektora

Istraživanja navedena u okviru tačke 3.1 obuhvataju:

- preduzeća (pravna lica) čija je pretežna delatnost klasifikovana u Trgovinu na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (oblast 47 KD);

- manji broj pravnih lica koja su prema pretežnoj delatnosti razvrstana u druge delatnosti KD, ali ostvaruju značajan promet od trgovine na malo kao sekundarne delatnosti.

Administrativni izvor podataka – obuhvaćeni su preduzetnici koji su u sistemu poreza na dodatu vrednost (PDV obveznici) registrovani u delatnosti Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (oblast 47 KD), kao i pekare i mesare.

02.4. Statistički koncepti i definicije

Osnovna statistička varijabla je promet. Prikupljeni podaci odnose se na promet u trgovini na malo sa PDV-om i na iznos PDV-a koji je obračunat na fakturisani promet (uračunat u prodajnu cenu koju plaćaju kupci).

Promet bez PDV-a (za potrebe Evrostata) izveden je iz ove dve varijable.

Promet u trgovini na malo predstavlja prodaju robe krajnjim potrošačima (prvenstveno za ličnu potrošnju, za upotrebu u domaćinstvu, kao i ostalim potrošačima koji se snabdevaju po maloprodajnim cenama). U promet robe na malo uključuje se i prodaja robe stanovništvu putem konsignacija, bilo da se obavlja iz skladišta ili iz prodavnice.

Promet u trgovini na malo obuhvata fakturisanu vrednost prodate robe tokom referentnog perioda, bez obzira na to da li je naplaćena ili ne. Promet uključuje akcize, a isključuje prihode od prodaje osnovnih sredstava, kao i finansijske, vanredne i ostale poslovne prihode (zakupnine, subvencije itd.).

Deflacioniran promet predstavlja promet u stalnim cenama.

Indeksi prometa u trgovini na malo se izračunavaju sa PDV-om (za domaće potrebe) i bez PDV-a (obaveza prema Evrostatu), u skladu sa konceptima i definicijama iz Regulative Evrostata, koja se odnosi na kratkoročne poslovne statistike.

02.5. Statistička jedinica

Izveštajne jedinice su preduzeća.

Jedinice posmatranja su preduzeća iz oblasti 47 KD, kao i jedinice vrste delatnosti (KAU) za preduzeća van oblasti 47 KD, koje ostvaruju značajan promet u maloprodaji.

Administrativni izvor podataka – izveštajna jedinica je Poreska uprava; statističke jedinice posmatranja su poreske prijave o PDV-u preduzetnika koji obavljaju delatnost maloprodaje.

02.6. Statistička populacija

Osnovni skup (ciljna populacija) obuhvata sve ekonomski aktivne poslovne subjekte čija je pretežna delatnost Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (oblast 47 KD). Takođe, osnovni skup obuhvata i određeni broj poslovnih subjekata koji obavljaju trgovinu na malo, ali su prema pretežnoj delatnosti razvrstani u druge delatnosti.

Pravna lica se obuhvataju mesečnim i tromesečnim istraživanjima zasnovanim na slučajnim uzorcima. Cilj mesečnog istraživanja je da prikaže tendenciju kretanja prometa robe u trgovini na malo, za nivo statističkih teritorijalnih jedinica (Republika Srbija, Srbija – sever, Vojvodina, Srbija – jug) i grane aktivnosti prema KD. Mesečni uzorak je poduzorak tromesečnog istraživanja. Tromesečnim istraživanjem, koje se sprovodi na većem broju jedinica u uzorku, dobijaju se konačni rezultati.

Okvir za izbor uzorka za oba istraživanja zasnovan je na Statističkom poslovnom registru (SPR), koji obuhvata oko 6500 preduzeća iz delatnosti trgovine na malo, koja su dostavila godišnje finansijske izveštaje (za godinu t-2, gde t predstavlja referentnu godinu). Najmanja preduzeća su isključena iz okvira za izbor uzorka. Kao mera veličine koristi se oznaka veličine preduzeća i godišnji promet. Obuhvaćena su sva velika i srednja preduzeća, kao i mala i mikro preduzeća sa godišnjim prometom većim od 2 miliona dinara. Godišnji promet i oznaka veličine (velika, srednja, mala i mikro) preduzeća preuzimaju se iz finansijskih izveštaja (završnih računa) za godinu t-2, gde t predstavlja tekuću godinu. Oznaka veličine preduzeća je definisana prema godišnjem prometu, broju zaposlenih i imovini. Neobuhvaćena preduzeća čine manje od 1% prometa. Okvir za izbor uzorka obuhvata oko 4300 preduzeća, od kojih je 50 preduzeća čija pretežna delatnost nije trgovina na malo. Oko 600 preduzeća se anketira svakog meseca. Broj jedinica u uzorku tromesečnog istraživanja trgovine na malo je oko 1900 preduzeća.

Obuhvat preduzetnika koji obavljaju delatnost trgovine na malo zasnovan je na poreskim prijavama PDV-a dobijenim iz Poreske uprave.

Prosečan broj mesečnih prijava PDV-a u okviru delatnosti trgovine na malo (oblast 47 KD) i pekara i mesara uključuje oko 6000 preduzetnika, dok prosečan broj kvartalnih prijava PDV-a iznosi oko 11000 preduzetnika.

02.7. Referentno područje

Republika Srbija

Napomena: Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže pojedinim podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju (ukupno).

02.8. Vremenska pokrivenost

Uporedive vremenske serije indeksa prometa u trgovini na malo raspoložive su od januara 2000. godine. Istorijske vremenske serije za period 2000–2010. preračunate su u skladu sa KD (2010), tako da se mogu smatrati kontinuiranim.

02.9. Bazni period

U skladu sa Regulativom Evrostata za kratkoročne indikatore, od 2018. godine indeksi se obračunavaju u odnosu na baznu 2015. godinu.

Mesečni indeksi prometa u trgovini na malo objavljuju se u odnosu na „isti mesec prethodne godine“, „prethodni mesec“, „prosek prethodne godine“ i „isti period prethodne godine“.

Takođe se izračunavaju i objavljuju i odgovarajući indeksi na kvartalnom i godišnjem nivou.


03. Statistička obradaVrh
03.1. Izvori podataka

Primenjuje se kombinacija statističkih istraživanja (za pravna lica) i administrativnog izvora podataka (za preduzetnike).

Preduzeća (pravna lica)

Za statistička istraživanja, okvir za izbor uzorka je zasnovan na podacima SPR-a, stanje 31. decembra prethodne godine. Stratifikacija okvira uzorka je izvršena prema delatnosti preduzeća, veličini preduzeća na osnovu finansijskih izveštaja i prema visini godišnjeg prometa (vidi 3.3. i 3.6. iznad).

Stratifikacija prema delatnosti je izvršena prema privrednoj delatnosti preduzeća u dve grupe (47.11, 47.19), osam grana (47.2, 47.3, 47.4, 47.5, 47.6, 47.7, 47.8, 47.9) i jednu posebnu grupu rezervisanu za ona preduzeća čija pretežna delatnost nije trgovina na malo.

Stratifikacija prema veličini preduzeća je na velika, srednja, mala i mikro. Klase veličine preduzeća uzimaju se iz finansijskih izveštaja i one se definišu prema godišnjem prometu, broju zaposlenih i imovini preduzeća.

U okviru svake grupe definisane oznakom veličine i granom/grupom privredne delatnosti, preduzeća su dalje stratifikovana u dve grupe prema godišnjem prometu, na veća i manja. Jedinice sa većim prometom, velika i srednja po veličini i one koje se bave trgovinom na malo, ali čija pretežna delatnost nije trgovina na malo, popisne su jedinice. Slučajni uzorak se bira iz stratuma koji su označeni kao „manji“, svi ostali stratumi su popisni stratumi, njihove jedinice su popisne jedinice. Alokacija uzorka je urađena primenom Bethel-ovog algoritma (Bethel, J. Sample allocation in multivariate surveys, Survey methodology, 15, 1989: 47–57). Promet se koristi kao pomoćna informacija. Na ovaj način alociran je uzorak od 1822 jedinice za tromesečno istraživanje i poduzorak od 595 jedinica za mesečno istraživanje.

Preduzetnici

Da bi se obezbedili podaci o prometu u trgovini na malo za preduzetnike, koriste se administrativni izvori, tj. baza podataka poreskih prijava PDV-a dobijena od Poreske uprave.

03.2. Dinamika prikupljanja podataka

Za statistička istraživanja, periodika prikupljanja podataka je mesečna i kvartalna.

Podaci Poreske uprave (poreske prijave poreza na dodatu vrednost) raspoloživi su u mesečnoj periodici za velike poreske obveznike i u kvartalnoj periodici za male poreske obveznike.

03.3. Prikupljanje podataka

U statističkim istraživanjima podaci se prikupljaju poštanskim metodom, putem veb-upitnika, imejla i korišćenjem faksa.

Upitnici koji se koriste u statističkim istraživanjima su Mesečni izveštaj trgovine na malo (obrazac TRG-10) i Tromesečno istraživanje trgovine na malo (obrazac TRG-16). Rok za dostavu popunjenog upitnika je do 15. kalendarskog dana u mesecu nakon završetka referentnog meseca (kod mesečnog istraživanja), odnosno 15. kalendarskog dana u mesecu nakon završetka referentnog kvartala (kod tromesečnog istraživanja).

Mere koje se preduzimaju za ubrzavanje ili povećanje stope odgovora su urgencije koje se šalju elektronskom i klasičnom poštom, najčešće 1-2 dana nakon vremena predviđenog za odgovore, kao i podsećanje telefonom. Kod mesečnog istraživanja prikupljanje podataka se završava 25 dana nakon referentnog meseca.

Podaci iz poreskih prijava poreza na dodatu vrednost dobijaju se od Poreske uprave na CD-u

03.4. Validacija podataka

Postoje sledeće faze validacije podataka: kontrola individualnih podataka (na mikro nivou) i kontrola agregiranih podataka i indeksa.

Da bi se obezbedio kvalitet podataka, istovremeno sa prikupljanjem, evidencijom i šifriranjem, statističari vizuelno proveravaju podatke, kako bi uočili eventualne nedostajuće, neispravne ili nekonzistentne upitnike ili odgovore, a ukoliko je potrebno, kontaktira se i izveštajna jedinica. Zatim se provera vrši u toku procesa unosa podataka i tokom obrade. Provera podataka se vrši u skladu sa definisanim kriterijumima logičko-računske kontrole u okviru IST aplikacije (statistički informacioni sistem u potpunosti razvijen u RZS-u) i vrši se korekcija grešaka.

Podaci se upoređuju sa prethodnim periodom iste, kao i sa istim periodom prethodne godine. Ako je potrebno, ponovo se kontaktiraju izveštajne jedinice kako bi se razjasnilo odstupanje i ispravile uočene greške. U upitniku postoji poseban deo za primedbe i napomene gde izveštajne jedinice mogu dati objašnjenje (naročito u slučaju velikog povećanja ili smanjenja prometa u odnosu na prethodni period).

Eventualna odstupanja kod podataka, uočena tokom ocene totala od strane stručnjaka za uzorak, takođe se naknadno proveravaju.

Statistički rezultati (agregirani podaci) za referentni mesec upoređuju se sa rezultatima prethodnog meseca i sa odgovarajućim mesecom prethodne godine, na svakom nivou agregiranja.

Pripremljeni indeksi se detaljno proveravaju pre objavljivanja i dostavljanja podataka Evrostatu.

03.5. Kompilacija podataka

Metode koje se koriste za tretiranje neodgovora:

Imputacija podataka sprovodi se za velike jedinice koje nisu odgovorile. Imputacije se baziraju na prethodnim vrednostima za isto preduzeće ili na vrednostima iz prethodnog perioda korigovanim stopom rasta ekvivalentnog perioda prethodne godine. Informacije o neodgovoru ostalih jedinica koriste se za korekciju prvobitnih pondera jedinica.

Ocene totala izračunavaju se po standardnom postupku za stratifikovan prost slučajan uzorak (Horvitz-Thompson ocene). To znači da se ocene totala izračunavaju sumiranjem ponderisanih vrednosti jedinica uzorka. Ponder jedinica istog stratuma jednak je količniku broja jedinica u stratumu i broja jedinica u realizovanom uzorku u stratumu. Realizovan uzorak čine jedinice koje su popunile upitnik, za koje su podaci procenjeni, kao i deo jedinica koje pripadaju skupu većeg obuhvata a za koje je informacija o odgovoru jedna od sledećih: miruje / ne posluje; ima delatnost koja nije iz obuhvata istraživanja ili stečaj. Ostale jedinice svrstavaju se u nerealizovan uzorak. Nerealizovan uzorak uključuje i deo jedinica koje pripadaju skupu većeg obuhvata (iz razloga „ugašena“ ili „u likvidaciji“) da bi, po broju, one približno kompenzovale novootvorene jedinice koje okvir za izbor uzorka ne sadrži.

Preduzeća sa izuzetno velikim vrednostima za promet, u odnosu na ostale jedinice sličnih ostalih karakteristika, izdvajaju se u posebne popisne stratume. Ponderi preostalih jedinica iz stratuma iz kojih su izdvojene se koriguju.

Indeksi prometa u trgovini na malo izračunavaju se kao prosti indeksi (relativna vrednost). Indeksi se računaju direktno iz podataka (dobijenih ocena).

Indeksi prometa u trgovini na malo u stalnim cenama dobijeni su deflacioniranjem indeksa u tekućim cenama odgovarajućim indeksima potrošačkih cena, iz kojih su isključeni: voda (iz komunalnih sistema), struja i motorna vozila, motocikli i delovi.

03.6. Prilagođavanje podataka

Izračunavaju se desezonirani indeksi prometa u trgovini na malo. Više informacija o načinu prilagođavanja vremenskih serija može se naći u Aneksu.


 Aneksi :
 Desezoniranje podataka

04. Upravljanje kvalitetomVrh
04.1. Sprovođenje kvaliteta

Po uzoru na Evropski statistički sistem, a u skladu sa misijom i vizijom, kao i Politikom kvaliteta, RZS nastoji da statističku proizvodnju potpuno uskladi sa Kodeksom prakse evropske statistike (CoP).

Sistem upravljanja kvalitetom Republičkog zavoda za statistiku, temelji se na Kodeksu prakse evropske statistike i potpuno je prilagođen statističkim potrebama jer se sistematski unapređuje kvalitet statističkih procesa, krajnjih rezultata odnosno podataka, kao i pružanja usluga korisnicima.

Dokument Politika kvaliteta dostupan je na veb-sajtu RZS-a:

http://www.stat.gov.rs/media/2478/politika-kvaliteta.pdf

04.2. Procena kvaliteta

Kvalitet podataka i sprovođenje istraživanja se prati u svim fazama, od strane nadležnih statističara, stručnjaka iz oblasti uzorka, i vremenskih serija, prema specifikacijama za konkretna istraživanja, i na veoma zadovoljavajućem nivou je.

Statističke aktivnosti usmerene su na praćenje glavnih aspekata kvaliteta u okviru organizacije statističkih istraživanja (prikupljanje podataka, obuhvat, obrada podataka, tačnost, pravovremenost).


05. RelevantnostVrh
05.1. Potrebe korisnika

Glavni korisnici podataka su državni organi (Vlada, Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, Ministarstvo finansija), privredne komore, poslovni subjekti, ekonomski analitičari, predstavnici medija, naučni istraživači, studenti, interni korisnici (statistika nacionalnih računa, Odeljenje za brza i kompleksna izveštavanja i podršku javnim politikama), međunarodni korisnici (Evrostat, MMF).

05.2. Zadovoljstvo korisnika

RZS je u periodu od 10. do 24. oktobra 2017, po četvrti put, sproveo Istraživanje o zadovoljstvu korisnika; cilj istraživanja je da se dobiju informacije o potrebama korisnika, njihovom zadovoljstvu podacima i uslugama RZS-a, kao i dobijanje informacija o kvalitetu podataka i usluga koje RZS pruža.

Upitnik se sastojao iz šest segmenta: opšte informacije o ispitanicima, opšti aspekti pristupa i korišćenja podataka, kvalitet statističkih podataka, diseminacija podataka, komunikacija sa zaposlenima u RZS-u i preporuke korisnika.

Ukupan kvalitet statističkih podataka korisnici su ocenili sa prosečnom ocenom 4,1. Prosečnom ocenom od 3,78 korisnici su ocenili vremensku razliku između vremena na koje se pojava odnosi do vremena objavljivanja (pravovremenost). Ocenom 3,79 korisnici su ocenili stepen koherentnosti/uporedivosti.

Kada ocenu ukupnog kvaliteta podataka koje RZS pruža svojim korisnicima uporedimo sa prethodnim istraživanjem, iz 2015. godine, vidimo da je zadovoljstvo ukupnim kvalitetom poraslo za 0,21 p.p.

Rezultati Istraživanja o zadovoljstvu korisnika dostupni su na veb-sajtu RZS-a:

http://www.stat.gov.rs/media/2489/rezultati-istrazivanja-o-zadovoljstvu-korisnika-2017.pdf

Istraživanje o zadovoljstvu korisnika koje se posebno odnosi na kratkoročne indikatore još nije sprovedeno.

05.3. Kompletnost

Statistički podaci prema zahtevima Evrostata za kratkoročne statistike (STS Requirements) – Aneks C, varijable C120 i C123, raspoloživi su.

05.3.1. R1. Kompletnost podataka - stopa za P (proizvođače)

Kompilacija i diseminacija Indeksa prometa u trgovini na malo je usklađena sa relevantnom regulativom Evrostata za kratkoročne poslovne statistike. U tom smislu, stopa kompletnosti podataka je 100%.


06. Tačnost i pouzdanostVrh
06.1. Ukupna tačnost

Promet u trgovini na malo dobijen je kombinovanjem ocene prometa iz statističkih istraživanja i administrativnih podataka.

Preduzeća (pravna lica)

U statističkim istraživanjima (navedenim u okviru tačke 3.1), glavni izvori grešaka su uzoračke i neuzoračke prirode.

Istraživanja se sprovode na slučajnom uzorku. Okvir za izbor uzorka formira se na osnovu podataka za preduzeća iz SPR-a.

Plan uzorka je definisan tako da su ocene za glavne domene ocenjivanja zadovoljavajuće preciznosti.

Od neuzoračkih grešaka, prisutne su:

· greške obuhvata koje su posledica izvesnih neažurnosti SPR-a i kašnjenja u registrovanju promena statističkih jedinica;

· greške koje su posledica isključivanja najmanjih jedinica iz okvira za izbor uzorka (cut-off);

· greške merenja i neodgovora koje su neminovne, ali su instrumenti, organizacija prikupljanja i unos podataka takvi da su ove greške svedene na najmanju moguću meru.

Opšta ocena je da tip i plan istraživanja, kao i metode prikupljanja podataka, obezbeđuju zadovoljavajuću ukupnu tačnost.

Preduzetnici

S obzirom na to da su podaci o prometu preduzetnika izvedeni na osnovu podataka o prometu iz prijava PDV-a, dobijenih od Poreske uprave, nisu obuhvaćeni preduzetnici koji nisu obveznici PDV-a.

Za kvartalne obveznike PDV-a, procenjuju se mesečne vrednosti prometa (za svaki od tri meseca kvartala).

 

Podaci (rezultati) su konačni 60 dana nakon referentnog kvartala za mesece tog kvartala, nakon kvartalne revizije podataka, kada se prethodni rezultati, dobijeni na osnovu mesečnog istraživanja, zamenjuju konačnim podacima iz tromesečnog istraživanja (t + 60) koje se sprovodi na većem broju jedinica u uzorku, i kada su raspoloživi podaci iz Poreske uprave za kvartalne poreske obveznike.


 Aneksi :
 Uzoracke i neuzoracke greške
06.2. Uzoračka greška

Preduzeća (pravna lica)

Uzoračka greška se procenjuje za mesečni promet i za lančani indeks u trgovini na malo i predstavlja se odgovarajućim ocenama koeficijenata varijacije za domene ocenjivanja. Prilikom izračunavanja ocena, uzorački ponder se koriguje za neodgovor. Za ukupan mesečni promet, procene koeficijenta varijacije su u intervalu od 1,1 do 1,4%. Standardna greška lančanog indeksa je manja od 1%, mesečni prosek je 0,4%.

U Aneksu koji se odnosi na tačnost je tabela sa mesečnim procenama koeficijenata varijacije, po granama delatnosti u trgovini na malo.

06.2.1. A1. Uzoračke greške - indikatori za P (proizvođače)

Prosečna ocena koeficijenta varijacije za ukupan mesečni promet ostvaren u delatnosti Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motorciklima (u okviru delatnosti 47 KD), na ukupnom nivou za Republiku Srbiju, iznosi 1,2%.

Prosečni koeficijenti varijacije, 2017. (%)
Republika Srbija 1,2
Beogradski region 2,5
Region Vojvodine 2,6
Srbija – jug 2,2

U Aneksu je tabela sa mesečnim procenama koeficijenata varijacije za nivo statističkih teritorijalnih jedinica u trgovini na malo.


 Aneksi :
 Koeficijent varijacije
06.3. Neuzoračka greška

Preduzeća (pravna lica)

Neuzoračke greške su one koje se javljaju u svim fazama istraživanja. Neuzoračke greške se javljaju usled: greške obuhvata, neodgovora jedinica, obrade itd.

Greška manjeg obuhvata jedinica nije računata ali se pretpostavlja da ona ne utiče značajno na rezultate. Ova greška je, pre svega, posledica neažurnog SPR-a, koji se koristi za konstruisanje okvira za izbor uzorka.

Najmanje jedinice prema vrednosti prometa iz godišnjih finansijskih izvještaja za godinu t-2, gde je t referentna godina istraživanja, isključene su iz okvira za izbor uzorka.

Greške većeg obuhvata i neodgovora jedinica (ili stope odgovora) procenjuju se na osnovu informacije o odgovoru jedinice, koji se razvrstava u devet klasa:

1. Predat izvešaj, posluje;

2. Posluje, odbija da preda izveštaj;

3. Nije nađena (nije isporučen upitnik);

4. Zatvorena, ugašena;

5. Miruje, ne posluje;

6. Izvan obuhvata istraživanja (ne obavlja delatnost na koju se odnosi istraživanje);

7. Stečaj;

8. Likvidacija;

9. Ostali razlozi (npr. nepoznat razlog neodgovora).

Jedinice većeg obuhvata, koje ne pripadaju ciljnoj grupi istraživanja, jesu one za koje je šifra odgovora jedinice jedna od sledećih: 4, 5, 6, 7 ili 8. Prosečna stopa većeg obuhvata jedinica iznosila je 9,1% u 2017. godini. Najčešći razlog javljanja ove greške su „Miruje / ne posluje“ i „Izvan obuhvata istraživanja“.

Jedinice bez odgovora su jedinice za koje nisu prikupljeni podaci, u neodgovor se svrstavaju jedinice za koje je šifra odgovora 2, 3 ili 9. Prosečna stopa neodgovora u 2017. godini iznosila je 8,2%.

Da bi se smanjile greške neodgovora i druge neuzoračke greške, preduzimaju se sledeće mere: uveden je veb-upitnik, šalju se urgencije putem imejla i pisama, kontaktiraju se izveštajne jedinice putem telefona, prikupljeni podaci se unose pomoću aplikacije koja omogućava „kontrolisani unos“. U fazi prikupljanja i unosa podataka nije dozvoljen unos pogrešnih podataka, proverava se da li su upitnici u potpunosti popunjeni. U sledećoj fazi, nakon unosa, vrši se dalja logička kontrola podataka, takođe putem kompjuterskog programa. U daljim koracima obrade podataka, stručno lice analizira podatke da bi se otkrile i ispravile eventualne preostale greške. Ako je neophodno, izveštajna jedinica se kontaktira da bi se podaci ispravili. Konačna validacija podataka sprovodi se analizom agregata, horizontalnih logičkih zavisnosti, vertikalnih odnosa, minimalnih / maksimalnih vrednosti itd.

U Aneksu koji se odnosi na tačnost su tabele sa mesečnim neponderisanim stopama većeg obuhvata i neodgovora prema granama delatnosti u trgovini na malo.

Preduzetnici

Procena prometa preduzetnika bazira se na prijavama PDV-a dobijenih od Poreske uprave.

Greška manjeg obuhvata jedinica je uzrokovana neuključivanjem preduzetnika koji nisu obveznici PDV-a, ali se pretpostavlja da nema značajan uticaj na rezultate.

Analiza administrativnih podataka usmerena je na kvalitet podataka iz poreske prijave poreza na dodatu vrednost. Podaci o porezu temeljno se proveravaju, kako za pojedinačne mesece / kvartale tako i između meseci i kvartala. Promet i vrednosti PDV-a preduzetnika sortiraju se u opadajućem nizu da bi se otkrile eventualne pogrešne vrednosti. Za one vrednosti prometa za koje se sumnja da su pogrešne, vrši se dalja provera upoređivanjem sa podacima iz prethodnih meseci / kvartala.

06.3.1. Greška obuhvata

Greška većeg obuhvata nastaje kada se u okviru nalaze jedinice koje zapravo ne pripadaju ciljnoj grupi istraživanja. Jedinice većeg obuhvata su one za koje je šifra odgovora jedinice jedna od sledećih: „Zatvorena, ugašena“; „Miruje, ne posluje“; „Izvan obuhvata istraživanja (ne obavlja delatnost na koju se odnosi istraživanje)“ ili „Stečaj“. Prosečna stopa većeg obuhvata jedinica na nivou Republike Srbije iznosila je 9,1% u 2017. godini. Najčešći razlog javljanja ove greške su „Miruje / ne posluje“ i „Izvan obuhvata istraživanja“.

Greška manjeg obuhvata jedinica nije računata.

06.3.1.1. A2. Greška precenjivanja - stopa za P (proizvođače)

U narednoj tabeli prikazane su prosečne stope većeg obuhvata jedinica:

Prosečne stope većeg obuhvata, 2017. (%)
Republika Srbija 9,1
Beogradski region 8,8
Region Vojvodine 9,7
Region Šumadije i Zapadne Srbije 12,8
Region Južne i Istočne Srbije 2,5

U Aneksu je tabela sa mesečnim procenama stope većeg obuhvata jedinica za nivo statističkih teritorijalnih jedinica u trgovini na malo.


 Aneksi :
 Stopa veceg obuhvata
06.3.1.2. A3. Zajedničke jedinice - proporcija

Ne primenjuje se.

06.3.2. Greška merenja

Ne izračunava se.

06.3.3. Greška neodgovora

U neodgovor se svrstavaju jedinice za koje je šifra odgovora „Posluje, odbija da preda izveštaj“; „Nije nađena (nije isporučen upitnik)“ ili „Ostali razlozi (npr. nepoznat razlog neodgovora)“.

Stopa neodgovora jedinica za nivo Republike Srbije je 8,2%.

Da bi se smanjile greške neodgovora preduzimaju se sledeće mere: uveden je veb-upitnik, šalje se podsetnik putem imejla i pisama i kontaktira se sa izveštajnim jedinicama putem telefona. Jednom godišnje, bira se novi koordinirani uzorak sa rotacijom jedinica. Na taj način se obezbeđuje postepena zamena malih jedinica uzorka, kod kojih je češći neodgovor. Ulaže se veliki trud da bi se neodgovor jedinica sveo na minimum.

06.3.3.1. A4. Neodgovor jedinica - stopa za P (proizvođače)

U narednoj tabeli prikazane su prosečne stope neodgovora jedinica:

Prosečne stope neodgovora, 2017. (%)
Republika Srbija 8,2
Beogradski region 7,2
Region Vojvodine 11,8
Region Šumadije i Zapadne Srbije 8,2
Region Južne i Istočne Srbije 5,2

U Aneksu je tabela sa mesečnim procenama stope neodgovora jedinica za nivo statističkih teritorijalnih jedinica u trgovini na malo.


 Aneksi :
 Stopa neodgovora jedinica
06.3.3.2. A5. Neodgovor na pojedino pitanje - stopa za P (proizvođače)

Ne primenjuje se.

06.3.4. Greška obrade

Greške obrade se ispravljaju u toku procesa editovanja i validacije podataka.

06.3.4.1. A7. Imputacije – stopa za P (proizvođače)

Ne izračunava se.

06.3.5. Greška pretpostavke modela

Ne primenjuje se.

06.4. Desezoniranje

Vrši se desezoniranje indeksa prometa u trgovini na malo, kao i prilagođavanje broju radnih dana.

Korišćena metoda

X13-ARIMA parametarski model, specifikacija: X13-Spec1 (na osnovu kloniranog tipa modela - RSA5c) sa ručno definisanim kalendarom republike srbije za oblast delatnosti trgovine na malo (uključeni su državni praznici, pravoslavni uskrs, Efekat trgovačkih dana, efekat prestupne godine, bez testiranja uticaja kalendara), Log transformacija originalnih podataka; odgovarajući tipovi sezonskog Arima modela: (0,1,1)(0,1,1) model, Henderson filter (13) i Automatski sezonski filter (Msr).

Korišćeni softver

JDemetra+, Ver. 2.0.0

Detektovanje i zamena autlajera (ekstremnih vrednosti)

Automatsko detektovanje autlajera (ekstremnih vrednosti) u modelu.

AGREGIRANjE

Direktno prilagođavanje / indirektno prilagođavanje preko komponenti

Koristi se samo direktan pristup sezonskog prilagođavanja.

Doslednost između različitih nivoa raščlanjenosti

Ne koristi se agregiranje desezoniranih podataka od najnižeg do najvišeg nivoa. Koristi se samo direktan pristup sezonskog prilagođavanja serija.

Vremenska doslednost (mesečno/godišnje ili kvartalno/godišnje)

Ne radi se agregiranje nivoa od najnižeg do najvišeg.

 

REVIZIJE

Model, filteri, autlajeri (ekstremne vrednosti), ponovno identifikovanje kalendarskih regresora

Model, autlajeri (ektremne vrednosti), filteri i regresori se ponovo identifikuju, dok se odgovarajući parametri i faktori ponovo procenjuju svaki put kada novi ili revidirani podaci postanu raspoloživi.

Ponovno ocenjivanje parametara/faktora

Parcijalno istovremeno podešavanje (SAProcessing-1/Refresh/Partial Concurrent Adjustment – Parameters) svakog meseca.

Vremenski okvir za objavljene revizije

Svaki put kada se originalna serija revidira (takođe i definicije, plan uzorka, itd.), revidira se i prilagođena serija.

INDIKATORI KVALITETA

Korišćene mere kvaliteta

Koristi se skup mera kvaliteta za sezonsko prilagođavanje i dijagnostiku:

Ulaz: dobro odabrana specifikacija modela/transformacija serije;

Glavni rezultati: grafikoni (Sa,trend; Cal.,seas., irr; Table/S-I ratio);

Predobrada: prognoza, predpodešavanje serije;

Dekompozicija X11: tabele; mere kvaliteta, i

Dijagnostika: sezonski testovi, spektralna analiza, klizni rasponi, istorija revizija.

Takođe, uvek se prilagođeni podaci tekućeg perioda upoređuju sa odgovarajućim prilagođenim podacima iz prethodnog perioda.

 

06.5. Revizija podataka - politika

Opšta politika revizije je objavljena na veb-sajtu RZS-a:

http://www.stat.gov.rs/media/2283/opsta-politika-revizije-rzs-1.pdf

06.6. Revizija podataka - praksa

Tekuće revizije – svi objavljeni indeksi prometa u trgovini na malo u mesečnom saopštenju tretiraju se kao prethodni, što znači da može doći do izvesnih korekcija na osnovu ocenjenih rezultata dobijenih iz redovnog tromesečnog istraživanja koje se sprovodi na većem broju jedinica u uzorku. Takođe, svaka otkrivena greška se koriguje tom prilikom, kao i sve ispravke na koje ukažu davaoci podataka. Tekuće revizije se vrše kada se prethodni rezultati iz mesečnog istraživanja koriguju konačnim rezultatima iz tromesečnog istraživanja i kada se kompletira baza podataka iz Poreske uprave sa podacima za kvartalne obveznike PDV-a. Promet u trgovini na malo obično se revidira četiri puta godišnje (svaki put za mesece koji pripadaju određenom tromesečju).

Kod desezoniranih indeksa, dodavanjem novih mesečnih podataka revidira se cela serija podataka.

Kod velikih revizija koje se sprovode npr. usled promena u KD (2010) ili promena bazne godine vrši se preračunavanje podataka unazad (tzv. back casting), kako bi se dobila uporediva serija podataka. Objašnjenja se daju u vreme objavljivanja i diseminacije podataka.

Ista politika revizije se primenjuje i na nacionalnom nivou i u podacima koji se dostavljaju Evrostatu.

06.6.1. A6. Revizija podataka – prosečna veličina za P (proizvođače)
Izračunavanje apsolutne revizije podataka za mesečni indeks prometa u trgovini na malo (Ø2016=100) u tekućim i stalnim cenama
Mesec Prethodni rezultati Konačni rezultati Razlika
u tekućim
cenama
u stalnim
cenama
u tekućim
cenama
u stalnim
cenama
u tekućim
cenama
u stalnim
cenama
2017            
Januar 90,2 87,7 89,5 86,9 -0,7 -0,8
Februar 88,7 85,1 88,8 85,3 0,1 0,2
Mart 104,3 100,2 104,8 100,6 0,5 0,4
April 106,7 101,4 108,3 102,9 1,6 1,5
Maj 108,7 103,9 109,9 105,1 1,2 1,2
Jun 109,5 104,9 110,6 106,0 1,1 1,1
Jul 112,6 108,8 112,4 108,6 -0,2 -0,2
Avgust 114,2 110,4 114,8 111,0 0,6 0,6
Septembar 108,9 104,7 109,4 105,2 0,5 0,5
Oktobar 114,3 109,7 115,2 110,5 0,9 0,8
Novembar 109,6 105,0 110,4 105,8 0,8 0,8
Decembar 122,9 117,6 123,5 118,3 0,6 0,7

 


07. Pravovremenost i poštovanje rokova Vrh
07.1. Pravovremenost

Prethodni rezultati trgovine na malo objavljuju se poslednjeg dana u mesecu za prethodni (referentni) mesec. Prethodni podaci se koriguju korišćenjem konačnih mesečnih podataka tromesečnog istraživanja (t + 60) koje se sprovodi na većem broju jedinica u uzorku.

07.1.1. TP1. Pravovremenost - prvi rezultati za P (proizvođače)
Izračunavanje pravovremenosti prvih rezultata za mesečne indekse prometa u trgovini na malo
Mesec Datum objave
prethodnih rezultata
Pravovremenost
prethodnih rezultata
2017    
Januar 28.02.2017. T + 28
Februar 03.04.2017. T + 34
Mart 28.04.2017. T + 28
April 31.05.2017. T + 31
Maj 30.06.2017. T + 30
Jun 31.07.2017. T + 31
Jul 31.08.2017. T + 31
Avgust 29.09.2017. T + 29
Septembar 31.10.2017. T + 31
Oktobar 30.11.2017. T + 30
Novembar 29.12.2017. T + 29
Decembar 31.01.2018. T + 31

 

07.1.2. TP2. Pravovremenost - konačni rezultati za P (proizvođače)
Izračunavanje pravovremenosti konačnih rezultata za mesečne indekse prometa u trgovini na malo
Mesec Datum objave
konačnih rezultata
Pravovremenost
konačnih rezultata
2017    
Januar 01.06.2017. T + 121
Februar 01.06.2017. T + 93
Mart 01.06.2017. T + 62
April 01.09.2017. T + 124
Maj 01.09.2017. T + 93
Jun 01.09.2017. T + 63
Jul 01.12.2017. T + 123
Avgust 01.12.2017. T + 92
Septembar 01.12.2017. T + 62
Oktobar 01.03.2018. T + 121
Novembar 01.03.2018. T + 91
Decembar 01.03.2018. T + 60

 

07.2. Poštovanje rokova

Ne postoji vremenska razlika između realizovanog i planiranog vremena objavljivanja podataka. Rokovi se poštuju i podaci se objavljuju na vreme, prema zvaničnom kalendaru objavljivanja.

07.2.1. TP3. Poštovanje rokova - dostavljanje i publikovanje za P (proizvođače)
Poštovanje rokova objavljivanja mesečnih indeksa prometa u trgovini na malo
Mesec Datum određen
Kalendarom objavljivanja
Datum objave
prethodnih rezultata
Objavnjivanje na datum određen Kalendarom objavljivanja
2017      
Januar 28.02.2017. 28.02.2017. da
Februar 31.03.2017. 03.04.2017. ne
Mart 28.04.2017. 28.04.2017. da
April 31.05.2017. 31.05.2017. da
Maj 30.06.2017. 30.06.2017. da
Jun 31.07.2017. 31.07.2017. da
Jul 31.08.2017. 31.08.2017. da
Avgust 29.09.2017. 29.09.2017. da
Septembar 31.10.2017. 31.10.2017. da
Oktobar 30.11.2017. 30.11.2017. da
Novembar 29.12.2017. 29.12.2017. da
Decembar 31.01.2018. 31.01.2018. da
       
       
TP3=11/12=0,9167=91,67%    

 


08. Koherentnost i uporedivostVrh
08.1. Geografska uporedivost

Isti statistički koncepti primenjuju se na celoj teritoriji.

08.1.1. CC1. Asimetrija za statistiku "Mirror flows" - koeficijent

Nije primenljivo.

08.2. Vremenska uporedivost

Sve vremenske serije prikazanih indikatora su vremenski uporedive.

08.2.1. CC2. Dužina uporedivih vremenskih serija za P (proizvođače)

Dužina uporedive vremenske serije prometa u trgovini na malo može se meriti od januara 2000. god. do poslednjeg izveštajnog meseca.

08.3. Koherentnost - između oblasti

Podaci iz Mesečnog izveštaja trgovine na malo se upoređuju sa podacima iz Tromesečnog istraživanja trgovine na malo i u potpunosti su koherentni.

Poređenje sa podacima iz prijava PDV-a ne ukazuje na velika odstupanja između raspoloživih podataka iz administrativnih izvora i rezultata istraživanja.

Povremeno se vrši poređenje sa drugim statističkim izvorima koji obuhvataju promet, kvartalnim podacima strukturne poslovne statistike, ali treba imati na umu metodološke razlike i neke razlike u definicijama.

Rezultati trgovine na malo se koriste za izradu Kvartalnih nacionalnih računa.

08.4. Koherentnost - statistika čija je periodičnost češća od godišnje i godišnja

Nije primenljivo.

08.5. Koherentnost - nacionalni računi

Ne primenjuje se.

08.6. Koherentnost - interna

Podaci trgovine na malo su interno koherentni. Da bi se proverila interna koherentnost, vrši se poređenje između podataka iz prethodnog meseca i podataka referentnog meseca, kao i upoređivanje tekućih podataka sa podacima iz istog perioda prethodne godine.

Svi agregirani podaci su izvedeni na osnovu individualnih podataka.


09. Dostupnost i razumljivostVrh
09.1. Saopštenja za štampu

Podaci o prometu u trgovini na malo objavljuju se u mesečnoj periodici, u saopštenju „Promet robe u trgovini na malo“ i u Saopštenju za javnost, na veb-sajtu RZS-a http://www.stat.gov.rs/sr-cyrl/oblasti/unutrasnja-trgovina/trgovina-na-malo/, na srpskom i na engleskom jeziku, prema Kalendaru objavljivanja.

U kvartalnom saopštenju „Unutrašnja trgovina“ objavljuju se podaci unutrašnje trgovine za oblasti 45, 46 i 47 KD.

09.2. Publikacije

„Mesečni statistički bilten“ – statistički podaci se prikazuju u mesečnim i kvartalnim serijama, prema teritorijalnom nivou i po KD. Mesečne serije obuhvataju period poslednjih 13 meseci;

„Trendovi“ – kvartalna publikacija koja pruža informacije o tekućim privrednim trendovima;

„Statistički godišnjak Republike Srbije“ – sveobuhvatna godišnja publikacija obuhvata sve konačne podatke i serije najvažnijih pokazatelja različitih oblasti privrednog i društvenog života u zemlji;

„Statistički kalendar Republike Srbije“ – izdanje koje nudi osnovne statističke podatke o nacionalnom društvenom i ekonomskom razvoju.

09.3. On-lajn baza podataka

Podaci trgovine na malo (mesečni, kvartalni i godišnji indikatori) raspoloživi su u statističkoj bazi podataka u okviru statističke oblasti Unutrašnja trgovina:

http://data.stat.gov.rs/?caller=SDDB

09.3.1. AC1. Tabela sa podacima - broj pristupa za P (proizvođače)

Informacija nije dostupna.

09.4. Pristup mikropodacima

Mikropodaci nisu dostupni korisnicima.

09.5. Ostalo

Mesečni indeksi prometa u trgovini na malo u tekućim i u stalnim cenama, desezonirani i prilagođeni broju radnih dana, dostavljaju se u Evrostat mesečno, počev od prvog meseca 2000. godine, u skladu sa zahtevanim nivoom detaljnosti, u zadatim rokovima i zahtevanom formatu.

Na zahtev korisnika, RZS može obezbediti podatke i informacije dobijene posebnom obradom.

09.6. Dokumentacija o metodologiji

Metodološka objašnjenja i statistički obrasci za trgovinu na malo dostupni su na veb-sajtu:

http://www.stat.gov.rs/sr-cyrl/istrazivanja/methodology-and-documents/?a=21&s=2101

09.7. Dokumentacija o kvalitetu

http://www.stat.gov.rs/sr-cyrl/o-nama/sistem-upravljanja-kvalitetom/

09.7.1. AC3. Kompletnost metapodataka - stopa za P (proizvođače)

Ne izračunava se.

09.7.2. AC2. Metapodaci - broj pristupa za P (proizvođače)

Nije primenljivo.


10. Troškovi i opterećenostVrh
10. Troškovi i opterećenost

Standardizovane informacije o troškovima i opterećenosti nisu sistematski prikupljene.

Uveden je sistem koordinacije slučajnih uzoraka poslovnih subjekata koji smanjuje opterećenost malih jedinica.


11. PoverljivostVrh
11.1. Poverljivost - politika

Domaće zakonodavstvo: poverljivost statističkih podataka je obezbeđena Zakonom o zvaničnoj statistici („Službeni glasnik RS“, broj 104/2009) i Pravilnikom o zaštiti statističkih podataka u RZS-u.

Evropsko zakonodavstvo: Uredba broj 223/2009 Evropskog parlamenta i Saveta, od 11. marta 2009. godine, o evropskoj statistici (Regulation (EC) No 223/2009 of the European Parliament and of the Council of 11 March 2009 on European statistics).

11.2. Poverljivost - postupanje sa podacima

Poverljivi podaci mogu se koristiti isključivo u statističke svrhe. Poverljivi statistički podaci su individualni podaci, kao i zbirni podaci kod kojih se na bilo koji način može prepoznati nosilac tih podataka.

Poverljivi podaci predstavljaju službenu tajnu i ne mogu se objavljivati niti saopštavati, odnosno ne mogu biti sadržani u bilo kojim zbirnim podacima iz kojih se mogu prepoznati individualni podaci.

Prilikom obrade poverljivih podataka za potrebe korisnika mora se obezbediti takva zaštita da se ni na jednom nivou agregiranih podataka ne mogu prepoznati individualni podaci.


12. NapomeneVrh
12. Napomene

Bez napomena.